Komentari i analize
Analiza VTK: Liberalizacija uvoza najviše pogađa prerađivačku industriju
15.2.2017 06:55 | Indikator.ba
Najveći udar liberalizacije uvoza primjenom adaptiranog Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između BiH i zemalja EU doživjet će prerađivačka industrija u BiH, navodi se u analizi Vanjskotrgovinske komore BiH.

Bescarinski uvoz, smatraju u Komori, negativno će se odraziti i na primarnu poljoprivrednu proizvodnju i na prerađivačku industriju u BiH.

Primarna poljoprivredna proizvodnja je, prema analizi u nešto povoljnijem položaju iz razloga što su aktivnostima Ministarstva za spoljnu trgovinu i ekonomske odnose BiH u proteklom periodu stvoreni preduslovi za njihov značajniji plasman kako na alternativna tržišta tako i na tržišta EU.
To su: dugoročni izvoz goveđeg mesa u Tursku, sporazum o izvozu žitarica u Tursku, kopneni prevoz BiH poljoprivrednih proizvoda preko teritorije EU što će u znatnoj mjeri uticati na povećanje otkupne cijene goveđeg mesa, kao i na mogućnost plasmana mlijeka i mliječnih proizvoda u Tursku, deblokiran sporazum o izvozu voća i povrća u zemlje EU, riješen spor i ponovno omogućen izvoz voća u Rusiju.
Takođe, određeni broj proizvođača mlijeka i mliječnih proizvoda je ispunio tražene uslove i dobio odobrenja za izvoz mlijeka i mliječnih proizvode u zemlje EU.
U toku su certifikacije objekata za izvoz pilećeg mesa u EU, omogućen je izvoz malina koji bilježi kontinuiran porast, a tu su i povećanje kvota za izvoz vina u zemlje EU, kao i izvoz naših vina na tržišta svih pet kontinenata, porast izvoza ljekovitog bilja u Kinu, kao i stvaranje preduslova za značajniji izvoz meda u Kinu.

Uvoz svinjskog mesa u prethodnim godinama nije bio zaštićen carinskim dadžbinama i prelevmanima, što je rezultiralo značajnim smanjenjem primarne proizvodnje svinja, tako da se potpisivanjem ovog Sporazuma stanje u ovoj oblasti neće ni popraviti niti pogoršati.

Najveći udar liberalizacije uvoza po adaptiranom sporazumu će doživjeti prerađivačka industrija u BiH.

Cijene sirovina na domaćem BiH tržištu koje se koriste za preradu su mnogo veće iz razloga niskih podsticaja u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji, a sirovine iz uvoza su opterećene visokim uvoznim troškovima, kao i visokom cijenom prevoza.

Prerađivači poljoprivrednih proizvoda iz EU imaju na raspolaganju mnogo jeftinija kreditna sredstva kako za obrtni kapital tako i za investicije.
Prerađivačka industrija BiH ima malu tradiciju i ne može konkurisati poznatim evropskim brendovima u oblasti proizvodnje hrane. Ona je usitnjena i proizvodi male serije što u značajnoj mjeri smanjuje konkurentnost, odnosno povećava troškove po jedinici proizvoda, za razliku od proizvođača iz EU.
Osim toga, proizvođači prehrambenih proizvoda iz EU su i u tehnološkom i u tehničkom pogledu opremljeniji od proizvođača iz BiH.

U analizi se posebno naglašava da u prerađivačkoj industriji BiH negativni procesi mogu ići u dva pravca.
Prvo, može doći do povlačenja uslužne proizvodnje iz BiH, koja je u značajnoj mjeri bila zastupljena, naročito proizvodnja za vodeće kompanije iz Hrvatske i Slovenije i drugo, može doći do smanjenja prodaje domaćih BiH proizvoda zbog nekonkurentnosti.

Poznato je da prerađivačka industrija u BiH zapošljava veliki broj radnika, tako da bi smanjenje proizvodnje izazvalo otpuštanja, te je potrebna pravovremena reakcija nadležnog Ministarstva uz političku podršku svih struktura za uvođenje zaštitnih mjera koje su predviđene Sporazumom.

- Mišljenja smo da se zaštitne mjere, bilo sezonske ili dugoročne, moraju koristiti mnogo češće i ”hrabrije”, a u skladu sa Sporazumom i po uzoru na zemlje u okruženju kao i na visoko razvijene zemlje koje, svjedoci smo, ne prežu da uvode protekcionističke mjere da bi zaštitile ili favorizovale domaću proizvodnju, sugerišu iz VTK BiH u analizi te navode primjere poput sezonske zabrane uvoza grožđa i povrća u Makedoniju, sezonske zabrana uvoza grožđa u Crnu Goru i Hrvatsku, zabrane izvoza poljoprivrednih proizvoda iz EU u Rusiju i traženje podrške drugih zemalja za isto, kao i protekcionističke mjere nove američke administracije s ciljem favorizovanja i zaštite domaće proizvodnje.

Na kraju, u VTK BiH su i mišljenja da i pored činjenice da liberalizacijom trgovine u perspektivi pristupa tržištu od petsto miliona stanovnika, naši proizvođači nisu spremni za ravnopravnu tržišnu utakmicu i da će ako se proces ne bude pratio i po potrebi uvodile zaštitne mjere doći do značajnog smanjenja proizvodnje u prerađivačkoj industriji BiH kao i ugroženosti primarne poljoprivredne proizvodnje.
Facebook Twitter Print