Komentari i analize
ANALIZA: Tržište cigareta palo za dodatnih 4,7%, ima i dampinga
12.4.2017 06:22 | Indikator.ba
Smanjenje vrijednosti tržišta duhanskih prerađevina u uvjetima stagnacije dohotka u BiH ukazuje na jačanje supstitucije cigareta nelegalnim duhanom i migriranje potrošača na nelegalno tržište cigareta, pokazuje analiza Uprave za indirektno oporezivanje BiH, izvještava Indikator.ba.

U 2016. je tržište uvoznih cigareta je smanjeno za 0,8%, pri čemu je domaće tržište smanjeno za čak 15,5%. Ukupno je vrijednost tržišta cigareta pala za 4,7%.

Iako je evidentno jačanje crnog tržišta duhanskih prerađevina trendovi u 2016. ukazuju i na lagano snaženje regularnog tržišta rezanog duhana. Njihov rast pokazuju i trendove u poslovnim politikama kompanija. U godinama kada je jačala porezna evazija (2013, 2014) domaća duhanska industrija je napravila zaokret ka većem plasmanu rezanog duhana. U 2016. strane kompanije su
povećale uvoz rezanog duhana za 119,9%, dok je domaća industrija smanjila plasman rezanog duhana za 4,2%. U konačnici je tržište rezanog duhana u 2016. povećano za 31% u odnosu na 2015. godinu.

Očigledno je da je nova akcizna politika iz 2014. bila kratkog daha. Rast poreznog opterećenja cigareta u 2016. godini derogirao je postignute efekte iz 2015., proizvodeći dalju eroziju legalnog tržišta cigareta.
Posljedice takvog trenda pogađaju i javne prihode i duhansku industriju, dok istovremeno ankete i statistike ukazuju na nesmanjen intenzitet konzumiranja duhanskih prerađevina.

Poređenje u odnosu na 2008. godinu, kao posljednju godinu pred reformu politike oporezivanja duhanskih prerađevina i usklađivanja sa standardima EU, pokazuje da je cijena prije oporezivanja pala na historijski minimum. U odnosu na 2008.godinu duhanske kompanije su de facto izgubile dvije trećine prihoda.

Rast akciznog opterećenja i pripadajućeg PDV-a na povećanu osnovicu očekivano je donio rast maloprodajnih cijena. Ipak, zbog brzo rastuće osnovice relativni rast prosječne ponderirane cijene cigareta iz godinu u godinu ima silazno kretanje.

Jedan od razloga za takav trend je i obim prevaljivanja dodatnog poreznog tereta na kupca. Kompanije iz duhanske industrije iskoristile su neelastičnu potražnju za cigaretama u 2010. i 2012. godini, kada su u prosjeku povećale maloprodajne cijene cigareta iznad dodatnog akciznog opterećenja.

U 2015. godini prevaljivanje na kupce je bilo u prosjeku identično iznosu dodatnog poreznog tereta. U ostale četiri godine kompanije su veći dio dodatnog
poreznog tereta prevalile na kupce, a manji dio su snosile na račun vlastite dobiti. Može se pretpostaviti da je razlog za ovakvu politiku bila procjena rizika od pada prodaje u slučaju da su prevalili ukupan porezni teret na prodajne cijene. Međutim, može se reći i da su neke kompanije vodile svojevrsnu dampinšku politiku.

Budući da se iz godine u godinu tržište duhanskih prerađevina smanjuje može se pretpostaviti da je dampinška cjenovna politika u 2011. korištena za bolje pozicioniranje kompanija na tržištu cigareta. Međutim, u razdoblju od 2013. do 2016, kada je došlo do erozije legalnog tržišta cigareta zbog rastuće legalne i nelegalne supstitucije cigareta rezanim duhanom, kompanije su se manjim prevaljivanjem novog poreznog tereta na cijene borile za očuvanje postojećeg udjela u tržištu.

Prosječno odstupanje od ukupnog dodatnog poreznog tereta ne ukazuje na različite cjenovne strategije domaćih i stranih duhanskih kompanija. Iako je prosječno prevaljivanje u 2016. bilo za 0,02 KM/paklici manje od očekivanog strane kompanije su u prosjeku 0,05 KM/paklici snosile na vlastiti teret, dok su domaće duhanske kompanije u cijelosti prevalile dodatni porezni teret na kupce.

Opisane cjenovne politike ukazuju na težak finansijski i ekonomski položaj domaće duhanske industrije koja je nakon sedam godina kontinuiranog povećanja cijena iscrpjela sve unutrašnje snage i koja ne može da snosi dio novog poreznog tereta na račun vlastite dobiti.

Za razliku od njih strane kompanije mogu da vode aktivnu cjenovnu politiku, jer gubitke na tržištu BiH, koje nije značajno u odnosu na ostala tržišta, mogu nadoknaditi iz poslovanja u ostalim zemljama, navodi se u analizi.
Facebook Twitter Print