Komentari i analize
ANALIZA: Zašto nismo ponovili rast od 3 posto iz 2015?
2.5.2017 15:55 | Indikator.ba
Piše: Borivoje Simić

Uprkos svim hvalisanjima vlasti i pokušajima da se stanje prikaže boljim nego što doista jeste, izvjesno je da je Bosna i Hercegovina u 2016. godini ostvarila skroman ekonomski rast ne ponovivši ekonomskeo ubrzanje iz 2015. godine od 3 posto.
Po svemu sudeći, ekonomski rast iznosio je oko 2 posto, koliko je Agencija za statistiku BiH procijenila, što je daleko od željenih 3 posto ili čak i više od toga koliko su neki domaći autoriteti prognozirali.
Bolju kondiciju bh. ekonomije najavljivale su i međunarodne institucije, optimistično procjenjujući rast od 2,6 posto (MMF) i 2,8 posto (Svjetska banka).
Ipak, prognoze, bazirane na nekim premisama koje nisu doživjele ovaploćenje, pale su u vodu.
Naročito loš je bio prvi dio godine, kada su zabilježene godišnje stope rasta od 1,8% u prvom, te 1,2% u drugom kvartalu. Nešto bolji dio godine sa stopama od 2,4 posto u trećem i 2,6 posto u četvrtom kvartalu nije bio dovoljan da se nadoknadi slabašni zamah ekonomskih aktivnosti iz prvog polugodišta.
Ništa u općem ambijentu u BiH nije bilo poticajno za rast. Politička nestibilnost, koja je u jednom trenutku dovela do ratnohuškačkih izjava, odsustvo investicija u elektroenergetskom sektoru (tek nešto malo na HE Vranduk i HE Dabar) i radova na izgradnji autoputa, kao i zastoj u kreditnom aranžmanu sa Međunarodnim monetarnim fondom uglavnom su bile odrednice za nešto slabije ekonomsko kretanje.
U 2016. godini glavni pokretač ekonomskog rasta bio je ekonomski oporavak Evropske unije koji je potaknuo pozitivan momentum u izvozno orijentisanim sektorima bh. ekonomije.
Na rast izvozne tražnje upućuje podatak o nominalnom rastu ukupnog izvoza od 5,58 posto u odnosu na 2015. godinu, pri čemu je izvoz u Evropsku uniju povećan za 5,76 posto. Značajan rast BiH je zabilježila sa susjedima, prije svega sa oporavljenom Hrvatskom i sa Srbijom.
Povećanje potrošnje i raspoloživog dohotka građana pozitivni su trendovi u 2016. godini, ponajprije zbog povećanja broja zaposlenih od 4,8 posto kao rezultat ekonomskog rasta, ali i mjera vlasti uključujući i podsticaje za zapošljavanje i pojačane inspekcijske kontrole protiv rada na crno. Sa registrovanih 737.954 zaposlenih lica na kraju 2016. godine, BiH je prvi put premašila broj zaposlenih koji je bila dostigla prije ekonomske krize.

Povećani su i socijalni transferi po osnovu penzija kao rezultat povećanja broja penzionera za 2,5 posto, a zabilježen je i blagi rast doznaka iz inostranstva od 0,5% na 3,57 milijardi KM.
Godina nije bila dobra za direktne strane investicije s obzirom da je investiranih 460,6 mil. KM manje nego prethodnih nekoliko godina, a daleko manje od očekivanih 880 do 930 miliona KM koliko je predviđala Direkcija za ekonomsko planiranje BiH.

Nakon šest negativnih kvartala, u trećem kvartalu 2016. došlo je do blagog opravka građevinarstva, ali je uprkos svemu na godišnjem nivou zabilježeno smanjenje bruto dodane vrijednosti u ovom sektoru.
Evidentno da je građevinarstvo u krizi zbog poptunog zastoja u gradnji novih dionica na Koridoru Vc, iscrpljenog kreditnog potencijala preduzeća za autoceste i odgađanja političkog dogovora na nivou države o povećanju akciza na naftne derivate.
Kada se svemu doda činjenica da BiH prošle godine nije povukla više sredstava od jedne, početne tranše, po osnovu aranžmana sa MMF-om zbog političkih nesuglasica u ispunjavanju uvjeta ove finansijske institucije, evidentno je da osjetnijeg ekonomskog rasta u 2016. i nije moglo biti.

Na kraju, jasno je da hvalisanja o navodnim rezultima reformi političkih i vladinih dužnosnika nemaju realno utemeljenje.
Ne samo što je za sagledavanje efekta reformi potreban duži, srednjoročniji period, već je više nego očito da su reformski procesi oličeni u provedbi Reformske agende zaustavljeni na pola puta i uglavnom su umjesto rasterećenja privrede donijeli nove namete koji susprežu daljnje investicije kompanija, nova zapošljavanja, a time i konjunkturu.
Facebook Twitter Print