Komentari i analize
Analiza DEP-a: Izvoz glavni generator ekonomskog rasta
7.7.2017 13:00 | Indikator.ba
Dostupni indikatori ukazuju da je ekonomski rast u prvom tromjesečju u BiH bio nošen snažnim realnim rastom robnog izvoza od 13,5% u odnosu na isti period prošle godine uz skroman rast finalne potrošnje i neznatno povećanje investicija, navodi se u makroekonomskoj analizi Direkcije za ekonomsko planiranje BiH.

- Nedavna objava indeksa jedinične vrijednosti robnog izvoza i uvoza od zvanične statistike je pomogla da se, u odsustvu zvaničnih podataka ekonomskog rasta, dodatno razjasni tok ekonomske aktivnosti u prva četiri mjeseca 2017. godine. Time je prije svega omogućena procjena realnog rasta vanjske trgovine roba pri čemu treba naglasiti da se ovdje ne radi o pravim deflatorima robnog izvoza i uvoza. Prema pomenutim indeksima, cijene robnog izvoza su porasle za 3,6%, a uvoza za 7,5% u prvom tromjesečju 2017. godine. S tim u vezi, dostupni indikatori ukazuju da je ekonomski rast u prvom tromjesečju bio nošen snažnim realnim rastom robnog izvoza od 13,5% (g/g) uz skroman rast finalne potrošnje i neznatno povećanje investicija. Slaba domaća tražnja je dovela do znatno sporijeg realnog rasta robnog uvoza od 4,8% koji je istovremeno bio potpomognut izvoznim rastom. Time je vanjskotrgovinski deficit roba realno smanjen za 7,2% uprkos nominalnom povećanju od 5,6%. S druge strane, teško je objasniti nizak rast industrijske proizvodnje od svega 2,8% u prva četiri mjeseca uprkos dvocifrenom skoku robnog izvoza.
Nizak rast finalne potrošnje je bio jedan od glavnih uzroka slabe domaće tražnje. Na to primarno ukazuju realni rast prihoda od PDV-a (kojim se oporezuje potrošnja) od svega 2%, uz skromno povećanje vrijednosti uvoza dobara široke potrošnje od približno 4% u prva četiri mjeseca 2017.
godine. Ovo je po svemu sudeći posljedica tek skromnog povećanja raspoloživog dohodka građana do kojeg je pored ostalog doveo i tek neznatan realni rast vladinih transfera po osnovu penzija. Naime, povećanje broja penzionera u prva četiri mjeseca od 1,7% je bilo praćeno realnim smanjenjem prosječne penzije od 1%. Smanjenje prosječne penzije je u velikoj mjeri posljedica rasta potrošačkih cijena (inflacije) od 1,2% koja je u prva četiri mjeseca takođe slabila kupovnu moć raspoloživog dohodka.
Pored potrošnje, investicije vjerovatno bilježe još skromniji rast u 2017. godini. Naime, rast uvoza vrijednosti kapitalnih dobara od 8% u prva četiri mjeseca je u značajnoj mjeri neutralisan slabim građevinskim radovima koji u prvom tromjesečju bilježe realni pad od 3,2%. Pri tome je po svemu sudeći došlo do skromnog povećanja privatnih uz smanjenje javnih investicija. Na to upućuju pad niskogradnje koju uglavnom čine radovi na infrastrukturi od 7,1% sa jedne, te skroman rast visokogradnje i pomenuto povećanje uvoza opreme s druge strane. Smanjenje javnih radova je donekle i očekivano imajući u vidu skok obaveza servisiranja javnog vanjskog duga od skoro 60% u prva četiri mjeseca koji je po svemu sudeći u velikoj mjeri ograničio rast javne potrošnje i investicija, navodi se u analizi.
Facebook Twitter Print