Komentari i analize
Zašto Bingo nije bh verzija hrvatskog Agrokora
21.2.2018 08:05 | Indikator.ba
Piše: Borivoje Simić

Najveći domaći trgovački lanac Bingo ponovo je došao u središte poslovne javnosti, nakon što je portal Indikator.ba objavio da je preuzeo Tuzlanski kiseljak.
Ovaj trgovac tako je nastavio sa akvizicijama u kojima je bio aktivan u prošloj i ranijim godinama.
Podsjećanja radi, Bingo je uz proširenje u trgovačkoj djelatnosti (između ostalog, ulazak u Alta šoping centar u Sarajevu i centar Džananović u Zenici, otvorenje novih prodajnih objekata širom BiH) preuzeo i proizvođača namještaja iz Brčkog, kompaniju Duka, konjički Unevit , ali i društvo Tuzla-Remont. Ranije je kupio posrnule kompanije Majevica i Tvornicu deterdženata Dita.
Širenje Binga neminovno je nametnulo poređenje sa najvećim poslovnim konglomeratom u regiji – hrvatskim Agrokorom, što je neke navelo na razmišljanje da nastaje bh. verzija Agrokora.
Čini se kako su modeli razvoja dva giganta ipak različiti i da je vizija tuzlanskog trgovca drugačija od one koju je pokazao Todorić.
Treba imati u vidu da je Agrokor nastao uz pomoć države, da ga je država obilato podržavala, pogotovo kroz poljoprivredne subvencije, a ista ta država dijelom je kumovala i njegovom slomu.
Bingo se razvijao u drugačijim okolnostima, a ključni iskorak od jednog manjeg trgovačkog lanca ka velikom domaćem trgovcu dogodio se kroz kreditnu podršku Evropske banke za obnovu i razvoj koja je prepoznala ovaj lanac kao potentnog konkurenta u trgovačkoj maloprodaji zahvaljujući čemu je Bingo počeo rasti velikom brzinom, da bi nakon toga akvizicijama trgovačkih objekata Interex-a i Tuša i nastavkom širenja maloprodaje došao do toga da postane glavni takmac Konzumu ali i da ga u 2017. godini pretekne po tržišnom udjelu.
Dok je Agrokor razvijao poslovne aktivnosti u brojnim sektorima, uključujući hotelijerstvo, nekretnine, maloprodaju putem kioska, štamparstvo itd, Bingo je ograničen na trgovinu i proizvodne djelatnosti koje se naslanjaju na njegov trgovački kanal.
U tom smislu su i proizvodnja jaja, pilećeg mesa, higijenskih maramica, namještaja (kroz kupovinu kompanije Duka) ili bezalkoholnih pića (kroz Tuzlanski kiseljak) prije svega u funkciji plasmana kroz vlastitu prodajnu mrežu, a i akvizicije koje su preduzimane rađene su iz toga razloga ili zbog preuzimanja atraktivnih poslovnih objekata ili lokacija , poput Unevita i Tuzla-Remonta.
S te strane Bingo ipak nije neka manja inačica Agrokora, nije konglomerat nego je prvenstveno trgovačko-proizvodni holding s namjerom da zaokruži razvojni koncept "od njive do stola".
Kada ste tako veliki, tržišna logika jednostavno vas tjera da budete još veći i da se dalje razvijate. Bingo jednostavno ne može stati.
Mnogi analitičari koje je potpisnik ovih redova kontaktirao slažu se da je sljedeći korak Binga širenje izvan Bosne i Hercegovine.
Bingo je već svojom maloprodajnom mrežom, koja broji više od 200 objekata, pokrio gotovo cijelu BiH, u posljednje vrijeme snažno je „okupirao“ i Republiku Srpsku, te se dalji razvoj nameće izvan granica zemlje.
Takvo nešto nagovijestio je prvi čovjek Binga Senad Džambić na jednom prednovogodišnjem koktelu za odabrane zvanice, kada je najavio gradnju novih trgovačkih centara u Sloveniji i Austriji.
Ono što je Bingu i Agrokoru identično jeste da su to porodični biznisi, te da tu leži opasnost u pogledu upravljanja kompanijom koja je bila kobna za hrvatski koncern, a mogla bi eventualno biti problematična za tuzlanskog trgovačkog „kralja dobrih cijena“. No sudeći prema dosadašnjem razvoju, tuzlanski gigant ne gubi kompas.


Ovaj tekst objavljen je u publikaciji Indikator.ba Plus br. 23 koja je izašla 12. februara. Brojne druge slične tekstove, intervjue, analitičke članke i makroekonomske analize iz svijeta ekonomije, finansija i tržišta kapitala možete pročitati u ovom posebnom PDF izdanju portala Indikator.ba koje izlazi svakog ponedjeljka
Facebook Twitter Print