Ekonomija
Jahorina ekonomski forum: Integracije, inovacije i investicije – tri ključne riječi za region
3.5.2018 19:10 | Indikator.ba
Integracije, inovacije i investicije – tri su ključne riječi za uspješnu regionalnu saradnju, poručeno je danas, prvog dana 3. Jahorina ekonomskog foruma koji je otvoren jutros u hotelu Termag na olimpijskoj planini-

Jahorina ekonomski forum, koji koji organizuje Udruženje ekonomista Srpske SVOT, u saradnji sa Savezom ekonomista Srbije, okupio je oko 400 učesnika, a svom fokusu imao je regionalnu saradnuju.

U uvodnom obraćanju, predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji je ujedno i pokrovitelj Fouma, ukazao je na nužnost da se zadrže mladi i obrazovani ljude, te najavio uvođenje ministarstva za nove tehnologije prije svega informatičke, a najavio je je i mogućnost uvođenja sistema kriptovaluta.

"Moramo energično da reagujemo na izazove koji su vidljivi, a to je radna snaga. Tu moramo kreirati nove politike. Moramo zadržati naše mlade i obrazovane ljude. Moramo se oduprijeti tom šablonu odlaska mladih u inostranstvo, koji je neko drugi planirao", istakao je Dodik, te dodao da inovacije moraju da budu u funkciji razvoja, a u što spada i ideja o pametnim gradovima.
Saša Grabovac, predsjednik Organizacionog odbora Jahorina ekonomskog foruma rekao je da je tema ovogodišnjeg foruma "Regionalna saradnja kao važna poluga ekonomskog razvoja zemalja Jugoistočne Evrope".
-Veoma je zabrinjavajuće stanje visoke stope nezaposlenosti u Srpskoj i odlaska mladih u zemlje Zapadne Evrope. To je, između ostalog, i jedna od glavnih tema ovogodišnjeg foruma, rekao je Grabovac.

Predsjednica Vlade Srbije Ana Brnabić rekla je da Srbija izvozi više u BiH nego u Kinu, Rusiju i SAD zajedno i istakla da se jačanjem ekonomije Srbije može očekivati bolja saradnja sa BiH.
“Odlična ekonomska situacija u Srbiji je dobra vijest i za BiH i region, jer se jačanjem privrede Srbije može očekivati veći nivo investicija i dalje jačanje ekonomske saradnje”, poručila je Brnabićeva.
Brabićeva je, u uvodnom obraćanju na skupu, navela da je robna razmjena Srbije i BiH prošle godine iznosila 1.700.000.000 eura, što je rast od 13,6 odsto u odnosu na 2016. godinu.
“Ne postoji nijedno tržište u regionu na kojem Srbija bilježi tako dobre rezultate u izvozu i sa kojim ostvaruje veći obim robne razmjene kao tržište BiH. O značaju BiH kao spoljnotrgovinskog partnera i izvozne destinacije govori činjenica da se čak 44 odsto robne razmjene Srbije u okviru CEFTA-e odnosi na BiH”, naglasila je Brnabićeva.
Prema njenim riječima, Srbija je za BiH treći najvažniji strani investitor – iza Austrije i Hrvatske sa do do sada uloženih 1.100.000.000 eura.
“Tržište BiH ostaje veoma otvoreno za kompanije iz Srbije", istakla je Brnabićeva.
Hrvatski član Predsjedništva BiH Dragan Čović izjavio je da su integracije, inovacije i investicije – tri ključne riječi za uspješnu regionalnu saradnju.
On je naglasio da ovaj skup pokazuje da se u BiH može otvoreno govoriti o saradnji i napretku, mimo dnevne politike.
Prema njegovim riječima, važno je i regionalno povezivanje i umrežavanje zemalja u regionu.
“Naša budućnost je u EU!”, poručio je Čović.
Na panelu "Fiskalna politika – da li je Mastriht prava mjera za zemlje jugoistočne Evrope"ministar finansija i trezora BiH Vjekoslav Bevanda ukazao je na činjenicu da je u BiH rekordan rast štednje građana i depozita preduzeća, što nije dobro jer pokazuje da nema dovoljno interesa za domaća investiranja.
Prema njegovom mišljenju, najbolja stvar koja će se desiti za BiH biće kada oni počnu da investiraju.
Ministar finansija i trezora BiH rekao je da BiH, što se tiče mastrihtskih kriterijuma, ispunjava sve uslove, djelimično i zato što se uklopila, a i zato što neke od njih i nema.
"BiH se ne može zaduživati i plasirati svoje obveznice, pa prema tome nema ni ograničenja za visinu obveznica", naveo je Bevanda.
Predsjednik Fiskalnog savjeta BiH Milenko Krajišnik rekao je da Mastrihtska pravila nisu prava mjera za Republiku Srpsku niti za sve zemlje EU.
"Svaka zemlja mora da ima svoje pravilo za određeno vrijeme i prilagođavati ih nekim drugim okolnostima", ističe Krajišnik.
On kaže da ga brine što su investicije na nivou 17 do 18 odsto BDP-a, a neće biti ozbiljnog razvoja koji će pozitivno uticati na zapošljavanje, povećanje plata i standarda bez 23 do 25 odsto BDP-a.
Učesnici panela "Borba protiv sive ekonomije – značaj bezgotovinskog plaćanja" ocijenili su da je edukacija i bolji uslovi za institucije koje se bore protiv sive ekonomije najbolji način da se siva ekonomija smanji u regionu i da se stanovništvo edukuje o tome koji su benefiti bezgotovinskog plaćanja.
Ratko Kovačević, portparol UIO BiH i moderator ovog panela, rekao je da su podaci iz istraživanja koje je od 2009 do 2014. radio Mastercard da je u BiH 25 odsto udio sive ekonomije.
Miro Džakula, direktor UIO BiH, rekao da je UIO BiH prvi put u istoriji BiH naplatila 7,044 milijardi KM. "To je iznos koji je jednostavno impozantan i koji nam govori da je time jedan dio sive ekonomije obuhvaćen", rekao je Džakula.
Po njegovom mmišljenju, ako se želi smanjiti siva ekonomija treba riješiti i unaprijediti zakonsku regulativu kako u indirektnim, tako i u direktnim porezima.
“Treba ojačati institucije koje se bave prikupljanjem prihoda i treba razvijati svjest poreznih obveznika i kroz sinergiju napraviti da ljudi koji plaćaju poreze doista imaju uvid u ono gdje se ti novci troše i što je posebno bitno da porezna politika i socijalna politika ne idu zajedno", rekao je Džakula.

Na panelu "Regionalni infrastrukturni projekti – katalizator ekonomskog razvoja" ministrica za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske kazala je da je cilj RS-a da razvojem drumske, željezničke, avio, vodne, elektroenergetske i telekomunikacione infrastrukture postigne potpunu integraciju heterogenog prostora Srpske, ali i efikasnu regionalnu povezanost”.
Prema njenim riječima, najveće prepreke koje treba ukloniti su nepotrebna politizacija i mentalne i političke barijere koje otežavaju saradnju etničkih zajednica.
Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović rekao je da je razvoj infrastrukture u Srpskoj neophodan i za građane i za privredu i da RS ima izrađene planove i programe do 2030. godine.
Jahorina ekonomski forum nastavlja rad sutra.
Facebook Twitter Print