Komentari i analize
Kakve su šanse Republike Srpske da se zaduži euroobveznicama?
4.6.2018 06:44 | Indikator.ba
Namjera Vlade Republike Srpske da ovaj entitet izađe na međunarodno finansijsko tržište i zaduži se emisijom euroobveznica na Bečkoj berzi za 200 miliona eura izazvala je burne reakcije.
Oglasili su se mnogi ekonomski analitičari koji su se upitali kako to RS-a namjerava zaobići BiH u izlasku na tržište euroobveznica, a čuli su se i politički stavovi kako se na ovaj način želi potkopati montarni suverenitet Bosne i Hercegovine.
Bez namjere da se upuštamo u političke konotacije cijele stvari razmotrit ćemo neke činjenice.
Neosporno je da se određeni administrativni dio države, kanton ili regija, može pojaviti na međunarodnom finansijskom tržištu i takva praksa je prisutna u evropskim i svjetskim razmjerama. U tom pogledu i eventualni izlazak RS-a na međunarodno tržište eurobveznica ne može se smatrati nečim neuobičajenim.
No, da li je u slučaju BiH sve jednostavno kako je to sa drugim zemljama?
Pođimo od formalno-pravnih prepostavki. U slučaju vanjskog zaduženja entiteta nužne su garancije države Bosne i Hercegovine.
Prema bh zakonodavstvu izdate garancije države predstavljaju potencijalni dug, koji će biti plaćen u slučaju neizmirivanja obaveza od strane krajnjeg korisnika. Zakonom o zaduživanju, dugu i garancijama BiH, između ostalog, definisana je i svrha izdavanja državne garancije, po kojoj BiH može izdati garanciju namijenjenu finansiranju kapitalnih investicija, ili za provođenje prioritetnog projekta koji je od značaja za ekonomsku stabilnost zemlje. U dosadašnjem periodu dospjele obaveze po izdatim vanjskim državnim garancijama su blagovremeno izvršavane od krajnjih korisnika.
Vlada RS se, prema obrazloženju njenog Ministarstva finansija, odlučila na dugoročnu emisiju obveznica od 200 miliona eura kako bi smanjila kratkoročno zaduživanje, a kreditni potencijal koji se oslobodi namjerava usmjeriti u kapitalna ulaganja.
Pretpostavimo da RS može pribaviti garancije države za vanjsko zaduživanje obveznicama (mada imajući u vidu unutarpolitičke odnose to neće biti lako), ostaje suštinsko pitanje kolika je sposobnost ovog entiteta da se povoljno zaduži izlaskom na međunarodno finansijsko tržište?
Upitno je da li se RS može zadužiti po prihvatljivoj kamatnoj stopi, ako uzmemo u obzir da je zaduživanje ovog entiteta obveznicama na domaćem tržištu Banjalučke berze u posljednje vrijeme bilo na nivou 3,5-4 posto, znatno skuplje nego u Federaciji BiH.
To nije čudno s ozbirom da RS ima veću zaduženost ne samo sveukupno nego i po osnovu dugoročnih obveznica: 852,77 mil KM naspram 530,00 mil KM Federacije BiH na kraju 2017. godine.
Ključni reperni kamen u izlasku na međunarodno tržište jeste suvereni kreditni rejting koji u slučaju BiH nije investicijski nego špekulativni (B sa stabilnim izgledima po Standard&Poors-u) i B3 sa stabilnim izgledima po Moody's-u).
Izgledi da se sa takvim kreditnim rejtingom priskrbi jeftin novac nisu veliki, ali to ne znači da se nije moguće zadužiti.
Bosanskohercegovački kreditni rejting je najslabiji u regionu, ali i kreditni rejtinzi nekih drugih zemalja okruženja, koji takođe podrazumijevaju spekulativnu kreditnu sposobnost i visok kreditni rizik, iako bolji od našeg, nisu prepreka zaduživanju euroobveznicama.
Uzimimo primjer Crne Gore, koja je početkom aprila realizovala dugo pripremanu emisiju 7-godišnjih euroobveznica u iznosu od 500 miliona eura postigavši povoljnu kamatnu stopu od 3,375% čime je omogućeno refinansiranje obveznica koje su dospijevale na naplatu 2019, 2020. i 2021. godine...

Kompletan tekst pročitajte u publikaciji Indikator.ba Plus br. 39 koja je izašla 4.6.2018. godine
Facebook Twitter Print