Komentari i analize
Da li se Vlada FBiH već "oprašta" od BH Telecoma?
3.8.2018 06:30 | Indikator.ba
Piše: Borivoje Simić

Odlukom da isplati rekordnu dividendu od 110,2 mil KM, koja je u ravni sa najvećim dividendama isplaćenim u zlatno doba BH Telecoma, Vlada Federacija kao 90-odstotni vlasnik kao da se "oprašta" od najveće bh telekomunikacijske kompanije.

Odbacivanjem prvobitnog prijedloga Uprave o isplati 32 mil KM dividende, te insistiranjem na većoj dividendi koja je na kraju povećana na 110,2 mil KM, Vlada je odlučila pokupiti više dobiti u godini koja bi mogla prethoditi budućoj vlasničkoj promjeni u ovom društvu.

Naime, istovremeno kada su zakazivane, pa otkazivane Skupštine BH Telecoma o raspodjeli dobiti, pokrenut je i famozni proces “dubinske analize” koji treba da pokaže u kakvom je stanju ova telekomunikacijska kompanija i kakvu dalju sudbinu joj treba namijeniti, uključujući i vrlo vjerovatnu dalju privatizaciju.

Ne treba biti previše pametan pa već sada izvesti zaključak kako BH Telecom nije više “zlatna koka” o kakvoj se nekada govorilo, da gubi prihode i nema pravi odgovor na tržišna kretanja, a prije svega na pojavu novih jeftinih vidova komuniciranja.

Imajući vidu da je finansijer dubinske analize Evropska banka za obnovu i razvoj, te da je provođenje ovog postupka jedan od uslova MMF-a, institucije koji inače zagovara ( i pritišće) privatizaciju federalnih telekoma, treba očekivati da će se sa nalazima finansijske i operativne procjene vrijednosti, ali i nakon nje pojaviti prijedlozi za privatizaciju kompanije, ako ne većinskog kolača, onda zasigurno manjinskog paketa dionica.

To nije nešto što će iznenaditi, jer valja napomenuti da čak i u menadžmentu BH Telecoma, nakon ranijih vrlo jasnih odbijanja pominjanja privatizacije, sada govore o strateškom partneru kao nečemu što je potrebno kompaniji. Klima ide u smjeru lakšeg prihvatanja privatizacije nego što je to bilo u nekim ranijim pokušajima, kada je ona uprkos zagovaranjima pojedinih krugova, glatko odbijana. Osim toga, ispunjen je i jedan drugi uslov, potpisan je novi kolektivni ugovor za oblast telekomunikacija kojim su bitna prava zaposlenih u ovim kompanijama zacementirana.

Kada je u pitanju drugi federalni Telecom, HT Eronet, model strateškog partnerstva u obliku u kojem sada postoji nije se pokazao kao dobar, te i ovo društvo, koje po poslovnim rezulatima zaostaje za druga dva dominantna telekoma u BiH, zavređuje rekompoziciju. No, prije nego što uopšte bilo šta poduzme, federalna vlast treba pokušati riješiti problem prava preče kupnje koji je svojevremeno dala Hrvatskom telekomu, jer ako to ne uradi onda neće omogućiti konkurenciju za kupovinu HT Eroneta, a i sama će za ovu kompaniju u slučaju prodaje svog udjela vjerovatno dobiti manje novca.

Nedvosmisleno će i dubinske analize pokazati da su u telekomima, koji su u posljednjih nekoliko godina značajno izgubili na vrijednosti, potrebne nužne promjene.

Osim moguće privatizacije, kao jednog od rješenja koje treba očekivati, dubinska analiza treba pokazati gdje su slabosti i koja su područja gdje je moguće napraviti poboljšanja. Dijagnoza stanja je, liječnički rečeno, već napola riješen problem, te će se ovim postupkom sasvim sigurno dobiti odgovori na mnoga pitanja kako dalje razvijati ove kompanije.

Iako u javnosti često možemo čuti negativističke stavove, dubinska analiza je nesumnjivo potrebna i federalna vlast, koja u prošlosti i nije pokazivala preveliku brigu za telekomima, na ovaj način dobija priliku da se o ovim kompanijama jasno odredi, a ukoliko izbjegne zamkama politizacije, i da na odgovaran način trasira njihovu daljnju perspektivu.
Facebook Twitter Print