Ekonomija
Zašto ekonomski rast ne donosi veće plaće?
8.8.2018 06:13 | indikator.ba
Privreda istočne Evrope raste, ali plaće stagniraju. Prema ekspertima, migracije i nedostatak pregovora o plaćama su krivi.

Narudžbe u češkoj Volskwagenovoj filijali Škoda veće su od kapaciteta tvornice. Grupa već naglas razmišlja o izgradnji treće fabrike, međutim, plan otvaranja 3.000 novih radnih mjesta sa dodatnom smjenom i rad vikendom u fabrici u Mladoj Boleslavi nije uspio zbog protivljenja sindikata.
Za potencijalne aplikante to ne bi trebalo da bude veliki problem. Ako želite posao u Češkoj Republici, ne morate dugo tragati. Sa trenutnom stopom nezaposlenosti od 2,2 odsto ova zemlja je de facto u punoj zaposlenosti.
Međutim, pozitivne slike o snažnoj ekonomiji imaju manu: uprkos jakom zapošljavanju, realne zarade u Češkoj stagniraju od 2010. godine.

Zemlja može biti predstavnica čitavog regiona. Od finansijske i krize eura, od Estonije do Hrvatske, od Mađarske do Bugarske, ekonomije rastu mnogo brže nego u ostatku EU. Nezaposlenost je opala u skoro svim zemljama od 2010. godine. Ali, s izuzetkom Bugarske, rast plata u čitavom regionu je ostao podređen.
Samo u posljednjih nekoliko godina rast zarada je malo ubrzao, pokazuje nova studija Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (WIIW) urađena za Komoru rada (AK). Nekoliko je razloga za to. Jedan odgovor na krizu u istočnoj Evropi bio je erozija sistema kolektivnih ugovora, kaže glavni ekonomista AK-a Markus Marterbauer. Procenat zaposlenih koji su predmet kolektivnog ugovora smanjen je od 2008. godine širom Istočne Evrope. Pokrivenost varira od 65% u Sloveniji do 15% u Poljskoj. Nedostatak koordinacije imao je posebno negativan efekat "fatalnih kretanja" zarada, prema WIIW ekonomisti Mariju Holzneru.
Faze stagniranja ili čak smanjenja zarada dovode do toga da više mladih napušta region. Međutim, u vremenima rasta prihoda, oni se ne vraćaju spontano u svoju domovinu.
Masovna emigracija tako objašnjava i da, uprkos najnižoj nezaposlenosti, plate nisu porasle. Iznad svega, bolje educirani od 18 do 30 godina nalaze svoju sreću u zapadnoj Evropi. Ovo je pratilo "brzo starenje društva", navodi se u studiji.

Prema prognozama, taj trend se nastavlja. Do 2045., očekuje se da će se radno sposobno stanovništvo smanjiti i do 18 posto u zemljama poput Češke ili Slovenije, i čak za jednu trećinu u zemljama kao što su Bugarska i Rumunija.

Dugoročno je ključno da produktivnost raste. U tu svrhu, zemlje bi morale više investirati u mjere kvalifikacije. Da bi dobro obrazovani radnici ostali u zemlji, razvoj plata bi trebao postati stabilniji. Veća koordinacija između predstavnika poslodavaca i zaposlenih i bolja mreža socijalne zaštite ovdje igraju ulogu. Na kraju, prema WIIW-u, riječ je o prenošenju pozitivnog razvoja u nekim sektorima na društvo u cjelini. U Škodi, na primjer, ove godine je zabilježeno povećanje plata od dvanaest posto.
Facebook Twitter Print