Komentari i analize
Dr. Ljubo Jurčić za Indikator.ba: Dramaturgija Brexita
17.1.2019 05:42 | Indikator.ba
Piše: Prof.dr sci. Ljubo Jurčić, Ekonomski fakultet Zagreb


Što se tiče Brexita to je prije svega političko pitanje, iako ima i ekonomske posljedice.
Prvo, to je udar na EU i briselsku administraciju, koja promovira koncept EU kao savršeno rješenje. Izlaskom UK taj koncept bi bio doveden u pitanje, a što je još opasnije birokrati EU ne pitaju se u čemu su pogriješili?

Pored toga, u sve većem broju članica rastu pokreti protiv EU. Inače, izvorna ideja EU: mir, suradnja, zajednički razvoj i solidarnost najveća humana ideja u povijesti, a projekt Europske unije, najveći ljudski mirnodopski projekt u povijesti… Mir je ostao kao cilj, ali usput su se deformirali koncepti: suradnje, zajedničkog razvoja, a pogotovo solidarnosti među zemljama.

Prevladao je koncept kapitala i kapitalu je prepušteno ujedinjavanje Europe. Zanemarene su povijesne, kulturne, religijske, ekonomske, političke i druge specifičnosti pojedinih zemalja.

Pošlo se od pretpostavke da su zemlje i narodi strojevi, da ne postoji tradicija, nacionalni identiteti, i da je dovoljno samo donijeti "mehanički" propis i svi narodi će se automatizmom prema njemu ponašati…

Dakle, Engleska ima višestoljetnu rezervu prema Europi (kako oni kažu kontinentu). Kako je Čerčil rekao "mi smo s vama, ali nismo vaši". S kontinenta su dolazili svi okupatori ili oni koji su provodili blokadu Engleske: Rimljani, Vikinzi, Normani, Napoleon, Hitler. Zbog toga, jedna od konstanti engleske vanjske politike je sprečavanja stvaranje hegemona na Europskom kontinentu….

Pored toga Engleska je vladala preko dvjesto godina puno većim teritorijem od Europe, s puno većim brojem naroda, s puno većim razlika među tim narodima, na puno većoj daljini. Engleska ima najveće i najduže iskustvo u upravljanju "integracijama" sličnim EU. Engleska ima u EU najjaču vojsku, ima atomsku bombu, stalna članica je Vijeća sigurnosti…

U Engleskoj je nastao parlamentarizam i koncept uređenja suvremenih država. Suvremene obavještajne službe, koncept specijalnog ratovanja i geopolitika dolaze od Engleza. Međunarodna politička (vojna i ekonomska ) pozicija EU- a bez Britanije slab iviše nego što to na prvi pogled izgleda. Tako da je Brexit puno više političko i geopolitičko pitanje, nego ekonomsko, osobito ako se ima u vidu odnos Ujedinjenog kraljevstva s Amerikom, Rusijom, Kanadom, Australijom, Indijom i drugim zemljama s kojima ima višestoljetne veze i interese..

Suvremena ekonomska misao počela je u Engleskoj…. Kad takva zemlja napušta integraciju kao što je EU(uz jačanje pokreta protiv EU u drugim članicama), onda je to ogroman razlog da se EU i nacionalni europski političari upitaju što to nije u redu s današnjim konceptom, i kako dalje s EU?
Za sada, nažalost, nema takvih pitanja, a još manje vizija. Nema političara "staroga kova" koji su stvarali, razvijali i imali viziju zajedničke Europe.

Što se ekonomije tiče: trgovina između EU i UK neće prestati. Troškovi trgovine će se povećati, prema mojoj procjeni u prosjeku cca 5%, kroz carine i druge transakcijske troškove, što će biti zanemariv utjecaj na inflaciju.

U dužem roku doći će do promjene strukture trgovine i proizvodnje, do čije promjene i tako dolazi zbog tehnološkog napretka. Neke globalne financijske transakcije izmjestit će se iz Londona...itd

Ako se ne prihvati ugovor o rastavi, ostaju propisi WTO, čija su članica i Engleska i EU, i mnoštvo međunarodnih sporazuma o pojedinim dijelovima međunarodne trgovine, koji su sasvim dovoljni za međusobnu trgovinu bez velikih šokova.

Dramaturgija dolazi iz političkih razloga. Jedni su unutrašnjopolitički u Engleskoj, a drugi u EU. EU politički birokrati pojačavaju dramaturgiju Brexita iz dva razloga: prvi je da prikriju vlastiti neuspjeh u vođenju, razvijanju i neimanju vizije buduće EU, a drugi je radi drugih članica, ako počnu razmišljati o napuštanju EU. Postoji i ne veliki financijski zadatak preslagivanja EU budžeta jer je Engleska više uplaćivala nego povlačila iz EU budžeta.

Inače, EU treba razvijati. Treba se vratiti izvornim ciljevima EU: mir, suradnja, zajednički razvoj i solidarnost. Te ciljeve ostvarivati u novih novim tehnološkim i geopolitičkim okolnostima, uz puno veće uvažavanje specifičnosti svake zemlje, njene povijesti (i međusobne povijesti), tradicije, religije, kulture, ekonomske i društvene razvijenosti i strukture. Ključni faktor dugoročno održivog razvoje EU je solidarnost među članicama.

EU nikad ne može postati Sjedinjene Europske Države, kao što su se razvile Sjedinjene Američke Države. Povijest i sve druge okolnosti su drugačije. Europski narodi moraju naći svoj koncept. U tom, drugačijem konceptu Brexita neće biti.
Facebook Twitter Print