Komentari i analize
Tržišni i regulatorni izazovi nisu smetnja – banke profitabilnije od telekoma
27.2.2019 05:47 | Indikator.ba
Piše: Borivoje Simić

Iako okruženje za poslovanje nije najbolje, bankama ide dobro. Sudeći po objavljenim podacima o ostvarenom profitu nikada bolje.
Ukupan profit bankarskog sektora porastao je na 367,1 milion KM, što je 31 milion KM više nego godinu ranije.
Izazovi poslovanja u uslovima negativnih kamatnih stopa, usklađivanja regulatornog okvira sa evropskim, primjena novih međunarodnih računovodstvenih standarda – sve to nije omelo banke da podignu nivo profitabilnosti.
Sada su neke od vodećih banaka po dobiti prestigle vodeće telekome (najveća, UniCredit banka d.d. Mostar upravo je izvijestila o dobiti u 2018. od čak 97,2 miliona KM).
Pokazatelji profitabilnoati dostigli su nivoe kojim mogu biti zadovoljni i strani vlasnici podružnica u BiH, banke-majke iz inostranstva.
No, ako je bankama ružičasto ostatku ekonomije i nije baš, pa ni njihovim brojnim klijentima. Stoga, malo analitičkog "kopanja" po poslovnom uspjehu banaka, može otkriti neke "šarene" činjenice.
Ekonomski rast u BiH ustalio se na oko 3 posto, a podržava ga kreditni rast koji se kreće na nivou 6 posto.
Ovakav kreditni rast, iako ohrabrujući nakon što je u jednom periodu bio gotovo zaustavljen, nedovoljan je da značajnije podrži ekonomske aktivnosti u zemlji. Tim prije što kreditiranje privatnih preduzeća, odnosno realnog sektora bilježi manji rast nego pozajmljivanje novca državi i stanovništvu. A poznato je da bez kreditiranja realnog sektora nema ni nove vrijednosti i posljedično rasta BDP-a.

Kreditnom rastu najviše doprinosi rast kredita stanovništvu, a koji iznosi 7 posto. Ovi krediti čine 47,4 posto ukupnih kredita, a ubjedljivu većinu od 75,6 posto kredita datih stanovništvu čine potrošački nenamjenski krediti, čime se stimulira potrošnja. Ne treba ispustiti iz vida i činjencu da je većina kredita na dugi rok otplate.
Banke su svoje ponude jako usmjerile prema sektoru stanovništva, o čemu svjedoči i veliki broj reklamnih ponuda, kao i uvođenje takozvanih "brzih" kredita. Ovih dana je guverner Hrvatske Boris Vujčić upozorio na rizike "impulzivnog" uzimanja kredita koji nisu osigurani i na njihov brzi rast, a što jednim dijelom može važiti i za Bosnu i Hercegovinu.

Osim automatizacije i manje potrebnih dokumenata, brze kredite omogućavaju i niži kreditni standardi jer će banke u nekim slučajevima odobriti skuplji, za potrošače nepovoljniji nenamjenski kredit, čak i ako procijene da potrošač nije kreditno sposoban za, recimo, stambeni kredit istog iznosa i ročnosti.

Nakon perioda rigidnih uslova za odobranje kredita uvedenih nakon pojave finansijske i ekonomske krize 2008., očgledno da se uzde lagano popuštaju, a čemu pogoduje i činjenica da je udio loših kredita u BiH pao na nivo ispod 10 posto te da su oni postali manji teret nego što je to svojedobno bilo. U nekim bankama njihov udio je i ispod 5 posto.

Ovo je samo jedan od ventila kojim banke žele generisati svoj rast i podići svoje profite u uslovima negativnih kamatnih stopa.

Drugi su naknade i provizije koje su u posljednjih dvije-tri godine imale snažan tempo rasta i kojima su banke vrlo jednostavno nadoknađivale prihode koje "gube" na kamatama. Nažalost, naknade, koje su na godišnjem nivou bilježile i "debele" dvocifrene stope rasta najčešće su podizane bez ekonomski opravdanih razloga.

Sve je za banke još uvijek dobro, dok se sadašnje tržišne okolnosti ne promijene. Nove turbulencije mogu nastati u nekom budućem vremenu kada se efekti današnjih poslovnih odluka banaka budu refelektirali na njih same i njihove klijente.

Iako su i u prethodnoj krizi banke pokazale otpornost i našle načine da unutrašnjim restrukturiranjem, optimizacijom poslovanja i unapređenjima usluga prevaziđu teškoće, to ne znači da neće biti određenih izazova u budućnosti.

Stanje se bitno promijenilo jer su neki izvori rasta već isrcrpljeni, regulatorni okvir je bremenit, a okruženje negativnog euribora jednom će biti napušteno.

Regulatorni okvir, a koji sada uključuje i anticipaciju mogućih rizika i opasnosti, steže banke da ne bi ponovile greške iz ranije prošlosti, ali se takođe postavlja i pitanje generiranja daljeg profita u takvim uslovima, koji sudeći po poslovnom ponašanju banaka sa svakom novog godinom jednostavno "mora" biti veći nego što je bio.

Kako će se situacija razvijati i kakav odnos banaka i klijenata biti kada euribor počne rasti također je otvoreno pitanje, a poznato je da je više od polovine kredita indeksirano u evropskoj valuti.

Digitalizacija koja je na sceni trenutno otvara polja konkurentskih prednosti, ali što će biti sa bankama u tržišnoj utakmici sa fintechima teško je predvidjeti.
Neki proroci kažu da će nam trebati bankarstvo, ali ne nužno i banke.

Kad je BiH u pitanju fintech, online banke, subjekti koji nude instant plaćanja još nisu ukorijenjeni, tako da banke još uvijek nemaju konkurenciju.

Banke su u BiH još uvijek (uz MKO) jedine "crkve, džamije, singagoge" u kojima se moramo "pomoliti" ukoliko želimo kredit ili neku drugu finansijsku uslugu, jer nismo dozvolili konkurenciju štedionica, šteditno-kreditnih zadruga, ali ni usluga plaćanja putem telekoma i slično.

Ne samo što, prema upozorenju ekonomista, na takvom pravnom monopolu trgovačkih banaka nema razvoja, nego su klijenti oštećeni za veću konkurenciju a time i raznovrsnije i jeftinije usluge.
Facebook Twitter Print