Komentari i analize
Dugoočekivana koncentracija na tržištu osiguranja u BiH: Komešanje i stalni rast
29.3.2019 07:47 | Indikator.ba
Piše: Borivoje Simić

(Tekst Borivoja Simića, urednika portala Indikator.ba, objavljen u magazinu Banke&Biznis u martu 2018. godine, kojim je autor konkurisao za "Uniqa Press Award")

Osiguravajući sektor u Bosni i Hercegovini prolazi kroz period burnih promjena.
Poprilično visok rast premije osiguranja na krilima uvedenog bonus—malus sistema u Federaciji BiH, pojava novih osiguravatelja, odmak ka novim vidovima osiguranja, posebno dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju, ali i prošlogodišnja prekretnica kroz tri preuzimanja koja je sektor konačno uvela u polje veće koncentracije, obilježili su protekli period.
Za razliku od nekih drugih tržišta u regiji, poput hrvatskog koje je u stagnaciji zbog recesije i negativnih ekonomskih kretanja, bh. tržište osiguranja bilježi rast iz godine u godinu.
Ukupna zaračunata bruto premija 27 osiguravatelja, koliko ih je bilo na tržištu, iznosila je u prošloj godini 683,2 mil. KM i bilježi rast od 7,7 odsto u odnosu na 2016. godinu.
Rast tržišta ostvaren je zaslugom povoljnih efekata bonus-malus sistema uvedenog još 2015. godine, a dijelom i zahvaljujući povećanju broja osiguravajućih kompanija ( samo u 2016. godini osnovana su tri), te se na taj način i tržište proširilo.
Osiguranja od autoodgovornosti za motorna vozila, tržišni segment u koji su uglavnom ušli novosonovani osiguravatelji, čine polovinu (tačno 50,07 posto) ukupnih premija osiguranja.
Nakon rasta koji je u jednom momentu premašivao 10 posto, segment osiguranja od autoodgovornosti polako gubi zamah. U prošloj godini, u odnosu na 2016. , zabilježen je pad od 0,5 posto.
Orijentacija na autoodgovornost, međutim, dugoročno nije dobra za razvoj tržišta i ne nudi prilike za daljnji rast.
Velika gužva u ovom tržišnom segmentu dovela je do devijacija na tržištu i do sve izraženije nelojalne konkurencije jer su se kroz zastupničku mrežu davali sve veći popusti, a što je na koncu urušilo kvalitet usluga osiguranja. Neka od društava pad premije koji imaju zbog konkurencije morala su kompenzirati manjim isplatama odšteta, te konkurentska borba koja se na prvi pogled čini dobrom za potrošače zbog pada cijena u krajnjem ne donosi benefite ni samim korisnicima.
Reagovale su entitetske agencije za osiguranje koje su uvele smjernice za ponašanje društava za osiguranje, a kazne su preduzeli i sami zastupnici sektora, kroz sankcije samih udruženja društava za osiguranje, prije svega u Republici Srpskoj. Naoštrija mjera bila je isključenje jednog društva – Garant osiguranja iz Brčkog - iz Udruženja.
Stanje se, prema tvrdnjama nadležnih, popravilo, ali daleko od toga da je nelojalna konkurencija potpuno iskorijenjena.
Životna osiguranja ukupno su u prošloj godini imala premiju od 139,2 miliona KM, te su zabilježila rast od 7,7 odsto u odnosu na godinu ranije.
Životna osiguranja su udio u ukupnoj premiji povećala za 0,13 posto na 20,38 posto.
Rast u segmentu životnih osiguranja je puno manji nego što je to bilo ranije, zbog toga što osiguravajuća društva, ne samo u BiH nego i u cijelom svijetu, imaju veliku dilemu šta uraditi s novcem koji prikupe.
U jednom trenutku životna osiguranja bila su zamjena za depozite u bankama. U početku je ostvarivana neka dobit, ali danas se ne može ostvariti povrat na ta sredstva koji bi bio atraktivan i kako bi ljudi nastavili uzimati takve police osiguranja.
Zbog toga društva za osiguranje imaju smanjeni interes da ulaze u ovakve poslove jer mogu biti u gubitku. Posebno ako su u kalkulacijama obećala i zaračunala veći procenat nego što se može dobiti u bankama. S druge strane neka društva za osiguranje su kupovala obveznice pa su praktički došla do limita koliko mogu biti izložena toj vrsti investicija. Stoga sada imamo da se životno osiguranje pojavljuje kao osiguranje kredita. U stvari, rast tržišta životnog osigruanja koji se događa u BiH potiče iz banaka koje daju osigurane kredite i, zavisno od društava, neko to svrstava u nezgodu, neko u kreditna osiguranja, a neko u životna osiguranja. I zbog svrstavanja tog proizvoda u životna osiguranja praktički i imamo taj rast.

Osiguranje od autodogovornosti i životna osiguranja dominiraju tržištem osiguranja u BiH, što za samo tržište nije dobro, a puno govori o ekonomskoj situaciji u zemlji.
Osiguranje imovine od požara i prirodnih sila zabilježilo je u prošloj godini rast od 9,31 posto, ali je njegov udio sa svega 30,6 miliona KM zaračunate premije vrlo mali.
Premija ostalih imovinskih osiguranja koja u dobroj mjeri zavise od infrastrukturnih radova, prvenstveno izgradnje autocesta, već niz godina pada iz razumljivih razloga, jer barem u Federaciji BiH nijedna nova dionica autoputa nije započeta.

U 2017. godini primjetan je rast dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja od 13,87 posto, ali je ukupna premija još uvijek izuzetno mala, ukupno 9,8 miliona KM.
Ocjene su da je potencijal u ovom sektoru, posebno zbog lošeg aktuelnog stanja u javnom zdravstvu veliki, te sve više društava nudi ove vrstu osiguranja. Neka su, poput ASA osiguranja, ozbiljno zakoračila u ovaj segment, te nakon preuzimanja Eurofarm poliklinike i novih objekata u Goraždu i Visokom, ovaj osiguravatelj planira i gradnju opće bolnice u Sarajevu u okviru stambeno-poslovnog kompleksa čija je gradnja započeta prije nekoliko godina. Osim ASA osiguranja u ovaj segment ušlo je Central osiguranje, a proizvode dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja odranije nude BSO, UNIQA. Merkur…

Međutim, kočnica za dalji razvoj dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja je i dalje izbjegavanje države da izdvajanja za zdravstvo ne budu usmjerena isključivo u javno zdravstvo, nego istovremeno i da se daju za privatni sektor.

Mali udio u ukupnoj premiji, svega oko 2,5 posto, imaju poljoprivredna osiguranja, a to je posljedica malih podsticaja države ali i skupog obezbjeđenja reosiguravajućeg pokrića za takve police osiguranja.

Tržišno “komešanje” u 2017. godini izrodilo je i jednu pozitivnu stvar - dodatna pojava novih igrača kao da je bila okidač za dugoočekivanu koncentraciju u sektoru. Kao da je trebalo da se čaša prelije pa da onda dođe do preuzimanja koja će zaustaviti trend razmrvljenosti tržišta i okrenuti ga u suprotnom smjeru konsolidacije.
Preuzimanjima VGT osiguranja od Grawea, Merkura od VIG-a i Zovko osiguranja od Bosna-Sunca osiguranja, ambiocizniji osiguravatelji iz vrha odlučili su se na akvizicije kako bi se bolje pozicionirali na tržištu. Tome treba dodati i da je ASA osiguranje imalo niz akvizicija u Unsko-sanskom kantonu (Autocomerce Bihać, Autocentar Ključ, Ilma d.o.o., Ilhana d.o.o. Sanski Most), dok je, između ostalog, Dunav osiguranje preuzelo tehnički pregled u Ugljeviku.
Koncentracija je, čini se, logičan korak u kojem među vodećim neće više biti "specijalizanata" na tržištu nego kombinovanih društava koja će upražnjavanjim svih segmenata osiguranja, jačim kapitalom, tehničkim rezervama i većom snagom za isplatu šteta činiti dominantni gornji dom bh. društava za osiguranje.
Evidentno je da se polako formiraju grupacije koje će igrati ključnu ulogu na tržištu, a to su osim Grawe osiguranja, Viener osiguranje i Agram grupacija (Euroherc i BSO), te Uniqa osiguranje, a treba im pribrojiti i još uvijek dobrodržeće Sarajevo-osiguranje, koje će kao dobra udavača u nekom budućem postupku prodaje inagurirati novog ili već postojećeg učesnika na tržištu BiH kao novog kurentnog takmaca. To nagovještava da bi osiguravajući sektor mogao predominantno preći u inostrane ruke, kako se to mnogo ranije dogodilo u bankarskom sektoru.
Koliko je koncentracija na bh tržištu osiguranja trenutno slaba, pokazuju i podaci Agencije za osiguranje BiH, prema kojima pet vodećih osiguravatelja kontroliše svega 39,2 posto tržišta, a vodećih deset 63,3 posto. Nakon najnovijih akvizicija indeks koncentracije će porasti, a što će biti vidljivo u izvještajima o stanju u sektoru u ovoj godini.
Čini se kako je akvizicijama krenuo nezaustavljivi proces koji će donijeti još dosta promjena na osiguravateljskom tržištu.
Broj osiguravatelja će se neminovno smanjiti, posebno imajući u vidu i činjenicu da prema novom Zakonu o osiguranju društva moraju udvostručiti kapital nakon isteka perioda od pet godina. Jedan broj društava sigurno neće moći ispuniti te kapitalne zahtjeve. Također, šuška se da ima manjih društava, prije svega u RS-u, koja su na prodaju, ali i nekih drugih u domaćem vlasništvu čiji vlasnici nisu skloni da prodaju svoja društva.
No, možda ih to na to još ne opredjeljuje činjenica da je osiguranje sektor u kojem se može dobro zaraditi, a što je pokazao i primjer novosnovanih osiguravatelja.
Četiri nova osiguravajuća društva, koja su se pojavila u posljednje tri godine – Garant osiguranje Brčko, Euros osiguranje Banja Luka, Central osiguranje Sarajevo i SAS - Super P osiguranje Bijeljina, iako sa različitim uspjehom, pokazuju napredak u poslovanju – osvajaju sve više tržišnog kolača, šire mrežu poslovnica i povećavaju broj zaposlenih - a neka svojim vlasnicima donose i solidne dobiti.
Central osiguranje, društvo koje je osnovano polovinom 2016. godine, primjer je rijetko viđenog meteorskog rasta, dok je recimo Garant osiguranje Brčko u 2016. godini imalo neto dobit od 2,27 mil. KM, a godinu ranije 1,07 mil. KM. Euros osiguranje i SAS - Super P osiguranje takođe bilježe rast u svim parametrima poslovanja.

Tržišni pritisak na segment autodogovornosti, osim dobitnika donio je i gubitnike u sektoru, a neka društva svjesno su pravila otklon od autodogovornosti ka drugim vrstama osiguranja želeći na taj način osigurati uslove za rast sa širim tržišnim portfeljom. Manji pad premije bilježili su Sarajevo osiguranje i Uniqa osiguranje, dok su u RS- u pojedina društva profitirala na posrnuću Krajina osiguranja i činjenici da jedno vrijeme ovo društvo nije bilo aktivno.
No, gubici koji su pojedina društva ostvarila vremenom se ipak mogu pokazati kao prolazni, jer će pozicioniranje vodećih igrača u narednom periodu bitno odrediti tržišni položaj društava.
Pritom će biti vrlo bitno i koliko će osiguravajuća društva biti efikasna u isplati šteta kao bitnom činiocu u zadobijanju povjerenja potrošača.
Prema podacima Agencije za osiguranje BiH, u 2017. društva su isplatila štete u vrijednosti 265,6 mil. KM, što je povećanje za više od osam odsto u odnosu na 2016. godinu.
Ubjedljivo najveću vrijednost šteta isplatilo je Sarajevo-osiguranje, koje je između ostalog imalo i jednu od najvećih isplata šteta ikada za izgorjeli objekt tržnog centra Bingo u Trebinju.
Facebook Twitter Print