Ekonomija
Softić: Registar računa doprinosi povoljnoj investicijskoj slici BiH
28.5.2019 05:53 | Indikator.ba
Nadogradnja Jedinstvenog registra računa poslovnih subjekata u Bosni i Hercegovini je od velike koristi državi, jer pomaže u održavanju statusa države koja se aktivno bori protiv pranja novca, a što opet doprinosi ukupnoj slici BiH kao destinacije povoljne za investiranje.

Ovo je u intervjuu za Indikator.ba kazao guverner Centralne Banke BiH Senad Softić.

Indikator.ba je Centralnoj banci BiH dodijelio priznanje "Poslovni potez godine u finansijskom sektoru" ocijenivši naogradnju registra računa kao jedan od tri najbolja poteza u 2018. godini. Priznanje će Centralnoj banci BiH, kao i ostalim dobitnicima, biti uskoro uručeno.

-CBBiH radi brojne stvari koje su od opšteg interesa, i sva poboljšanja, koja možda na prvi pogled nisu potpuno uočljiva prosječnom građaninu, doprinose stabilnosti finansijskog sistema. Stoga smo sretni i ponosni kada profesionalna zajednica i stručna javnost prepozna naše doprinose, komentarisao je Softić dodjelu priznanja.

Kakvim se pokazao novi registar u odnosu na onaj koji smo ranije imali?

-Dograđeni Jedinstveni registar računa poslovnih subjekata u BiH donosi nova tehnološka rješenja, veći broj podataka i nove funkcionalnosti. Novost je da su sada u registru svi računi poslovnih subjekata, dok je do sada sadržavao samo transakcijske račune. Nadalje, registar je na principu "real-time" rada, a što podrazumijeva da se podaci prikupljaju stalno u toku radnog vremena i kao takvi se obrađuju. To podrazumijeva da su ažurniji u odnosu na prethodni registar, a što je jako bitno, imajući u vidu da su podaci iz registra bitni komercijalnim bankama, poreznim organima, organima uprave, organima za provođenje zakona te ostalim nivoima vlasti prilikom otkrivanja finansijskih struktura i transakcija koje kompanije i pojedinci mogu iskoristiti na nezakonit način. Registar će, takođe, pružati informacije svim pravnim i fizičkim licima koja naplatu svojih potraživanja moraju tražiti prinudnim putem preko ovlaštenih institucija.
Novina je da pored CBBiH i entitetskih agencija za bankarstvo, besplatan pristup putem interneta mogu ostvariti i institucije (npr. Agencija za statistiku BiH), organi uprave, jedinice lokalne samouprave i komercijalne banke.
Nadalje, distribuciju podataka iz registra u formi pojedinačnih izvještaja CBBiH i dalje vrši preko organizacijskih jedinica (glavnih jedinica i filijala), a na osnovu pisanog zahtjeva podnositelja.
Potezi kao što je nadogradnja Jedinstvenog registra računa poslovnih subjekata u Bosni i Hercegovini su od velike koristi državi, jer pomažu u održavanju statusa države koja se aktivno bori protiv pranja novca, a što opet doprinosi ukupnoj slici BiH kao destinacije povoljne za investiranje.

Centralna banka ima važnu ulogu u procesu pridruživanja Evropskoj uniji. Gdje je Banka sa svojim dijelom zadataka u tom procesu i šta predstoji za uraditi?

-Od početka procesa pristupanja BiH Evropskoj uniji, CBBiH je aktivan učesnik u integracijskom procesu. U ovoj fazi evropskih integracija, CBBiH je zastupljena u koordinacionom sistemu BiH u nekoliko struktura, od čega izdvajamo Radne grupe za evropske integracije uspostavljene na osnovu Odluke Vijeća ministara o sistemu koordinacije EU, kao i učestvovanje u radu struktura nadležnih za sprovođenje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju s Evropskom unijom: Pododbora za ekonomska i finansijska pitanja i statistiku i Pododbora za unutrašnje tržište i konkurenciju. Posebno bih istakao da CBBiH predsjedava Radnom grupom za monetarnu i ekonomsku politiku.
U očekivanju kandidatskog statusa, nakon što je, uz veliki doprinos CBBiH, uspješno završena aktivnost izrade odgovora na Upitnik Evropske komisije, dalji zadatak CBBiH u procesu pridruženja je nastavak usklađivanja i konvergencije ka EU standardima u svim segmentima centralnog bankarstva. U skladu s funkcijama i nadležnostima centralne banke, obaveza usklađivanja sa pravnom stečevinom EU se posebno odnosi na poglavlje 17. „Ekonomska i monetarna unija“. U ovom dijelu, EU pravo sadrži između ostalog i posebna pravila kojima se zahtijeva nezavisnost centralnih banaka u državama članicama, zabranjuje direktno finansiranje javnog sektora od strane centralnih banaka i zabranjuje povlašten pristup javnog sektora finansijskim institucijama. Stoga, u cilju održavanja monetarne stabilnosti i povjerenja u valutu, uz jasan zakon i mandat CBBiH, nezavisnost je osnov, kao što navodi i EU pravo. Pored obaveze očuvanja integriteta aranžmana valutnog odbora kao sidra monetarne stabilnosti u BiH, što je i preporuka koju potvrđuju svi EU izvještaji, pred CBBiH je i zadatak kontinuiranog jačanja stručnih znanja, uključujući jačanje statističkih i analitičkih kapaciteta kao osnova za donošenja odluka u mandatu CBBiH i potpora javnim politikama BiH te osiguranje institucionalnog, pravnog i administrativnog okvira koji može odgovoriti EU obavezama i standardima.
Kao jedan od koautora Programa ekonomskih reformi BiH, CBBiH učestvuje i u procesu konsultacija i dijaloga s Evropskom centralnom bankom i Evropskom komisijom u cilju boljeg usklađivanja ekonomske politike i mjera koje zemlja treba realizirati, uključujući i interakciju monetarne i fiskalne politike.
Obaveza prilagodbe i ispunjenja niza uzajamno povezanih pravnih i ekonomskih kriterija je veliki izazov s kojim se suočavaju sve centralne banke u procesu pridruženja EU. U ovom procesu CBBiH ima veliku podršku Evropske centralne banke i čitavog Evropskog sistema centralnih banaka. Oni kroz tehničku saradnju i prenos stručnih znanja pomažu CBBiH u pripremama za pristup u Evropski sistem centralnih banaka, kada Bosna i Hercegovina uđe u Evropsku uniju. Pored projekata tehničke pomoći koji se finansiraju iz fondova Evropske unije i drugih međunarodnih fondova, implementacija evropskih standarda u poslovanju CBBiH se ostvaruje i vlastitim kapacitetima.

Na Ekonomskom forumu u Sarajevu predsjedavajući Predsjedništva BiH Milorad Dodik je ponovo aktualizirao zahtjev da se dio deviznih rezervi Centralne banke stavi u funkciju domaćih investicija u razvoj, kao i da se ne ulaže u obveznice u inostranstvu. Kako gledate na tu inicijativu?

-Stav CBBiH, ali i relevantnih međunarodnih institucija, je nepromijenjen o ovom pitanju. Postojeći okvir za investiranje deviznih rezervi je adekvatan sa stanovišta očuvanja valutnog odbora, kao sidra monetarne stabilnosti u BiH, što je i preporuka koju potvrđuju svi EU izvještaji.

Kako je Centralna banka okončala poslovnu godinu. Nakon što je prošle godine polugodišnji izvještaj pokazao minus u jednom dijelu javnosti bilo je nerazumijevanja za okolnosti koje su uzrokovale takav rezultat. Možete li nam reći šta u budućnosti možemo očekivati kad je u pitanju poslovanje Centralne banke s ozbirom na izvjesno produženje razdoblja negativnih kamatnih stopa u eurozoni?

-CBBiH je u 2018. godini ispunila zakonske ciljeve vezane za monetarnu stabilnost Bosne i Hercegovine. U potpunosti je ispoštovan princip valutnog odbora, kao modela monetarne politike u Bosni i Hercegovini. Neto strana aktiva, kao pokazatelj monetarne stabilnosti, sa 31. 12. 2018. godine je iznosila 638,1 miliona KM, dok je koeficijent pokrića monetarne pasive 105,81 %. CBBiH je uspješno okončala i finansijsku 2018. godinu, s ostvarenom neto dobiti u iznosu od 8,4 miliona KM. Kao dodatni izazov u finansijskom poslovanju tokom 2018. godine, javile su se rezervacije za očekivane kreditne gubitke kao posljedica primjene novog standarda MSFI 9. Navedene rezervacije su uticale na ostvarenje manje neto dobiti u odnosu na 2017. godinu, kada navedeni standard nije bio u primjeni. Finansijski rezultat CBBiH prije rezervacija za 2018. godinu iznosi 16,6 miliona KM, dok je finansijski rezultat u 2017. godini iznosio 12,2 miliona KM. Prema tome, ukoliko se u obzir uzme efekat primjene novog standarda izvještavanja, koji doprinosi smanjenju sistemskog rizika i koji smo bili u obavezi implementirati, poslovni rezultat u 2018. godini je bio bolji u odnosu na prethodnu godinu. CBBiH će i u budućnosti biti izložena negativnim kamatnim stopama eurozone i sigurno je da će izvjesno produženje perioda negativnih kamatnih stopa dodatno otežati ostvarenje pozitivnog finansijskog rezultata.

Informacija Centralne banke BiH o broju otkrivenih falsifikovanih novčanica pokazuje da je broj takvih slučajeva evidentno smanjen. Šta je tome doprinijelo?

-Smanjenje broja otkrivenih krivotvorenih novčanica je kombinacija više faktora. Neki od njih su kontinuirano upoznavanje javnosti sa zaštitnim obilježjima novčanica, zatim sve veći udio u opticaju novih serija novčanica KM s poboljšanom zaštitom, edukacija lica koja rade s gotovinom i njihova bolja opremljenost uređajima za obradu i provjeru autentičnosti novca, kao i unapređenje saradnje nadležnih institucija u borbi protiv krivotvorenja. Kako bi bili potpuno precizni, gorenavedena informacija se odnosi na podatke o krivotvorinama registriranim u CBBiH, tj. koje su dostavljene u CBBiH, ili su otkrivene prilikom prerade novca u CBBiH.

Svojevremeno ste nagovijestili mogućnost redizajniranja novčanica konvertibilne marke. Je li ta ideja još aktuelna?

-Kada je riječ o dizajnu konvertibilne marke, prema članu 42. Zakona o CBBiH, dizajn bilo koje novčanice ili kovanice treba da odobri Predsjedništvo Bosne i Hercegovine. U ovom trenutku, s pozicije aktivnosti i poslovanja CBBiH, ali i nadležnosti u pogledu dizajna novčanica, teško je govoriti o eventualnom tajmingu mogućeg redizajniranja postojećih novčanica, ali će CBBiH i dalje raditi na unapređenju elemenata zaštite, kako bi povećala nivo zaštite od krivotvorenja.

Istekao je prvi kvartal ove godine. To je prilika da se analiziraju ekonomski i finansijski tokovi u BiH. Jesmo li je uspješno započeli. Šta pokazuju analize Centralne banke BiH?

-Generalno, analize CBBiH ukazuju na postepeno slabljenje rizika po finansijsku stabilnost koji proizilaze iz domaćeg makroekonomskog okruženja ali i samog finansijskog sistema. Indikatori finansijskog zdravlja pokazuju da je bankarski sektor adekvatno kapitaliziran, likvidan i profitabilan te da se bilježi smanjenje kreditnog rizika, ključnog faktora koji je u prethodnim godinama ugrožavao stabilnost bh. bankarskog sektora. Pored aktivnosti koje su banke individualno provodile na rješavanju nekvalitetnih potraživanja, pozitivan efekat na kvalitet kreditnog portfolija u prethodnom periodu imao je i blagi oporavak ekonomske aktivnosti i jačanje kreditne aktivnosti u privatnom sektoru. Godišnja stopa rasta kredita odobrenih privatnom sektoru na kraju 2018. godine iznosila je 5,6 %. Kada je o kreditnoj aktivnosti banaka riječ, u prvom kvartalu ove godine, evidentan je nastavak trendova iz 2018. godine, te je na kraju marta 2019. godine zabilježena godišnja stopa rasta kredita privatnom sektoru od 5,3 %.
Uslijed slabljenja rizika, u 2018. godini svi pokazatelji poslovanja banaka bilježili su poboljšanje. U odnosu na prethodnu godinu, ukupna aktiva rasla je po stopi 9,6 %, osnovna likvidna sredstva 14,9 %, ukupni depoziti 11,6 %, ukupni kapital 3,1 % itd. Pokazatelji profitabilnosti ROAA i ROAE su solidni i iznosili su 1,31 %, odnosno 9,65 %.
Dobit bankarskog sektora u 2018. godini iznosila je 330,4 miliona KM, a svega dvije banke u sistemu iskazale su negativan finansijski rezultat. Pri tome, vrijedi istaći da je jedna od tih banaka osigurala značajan dodatni iznos kapitala dostatan za pokriće ostvarenih gubitaka kao i za jačanje njenih kapitalnih pozicija, te se već na kraju prvog kvartala 2019. ponovno nalazi u zoni pozitivnog poslovanja.
Kamatne stope na kredite su u prethodnim godinama kontinuirano padale. U 2018. godini prosječne ponderisane kamatne stope na kredite preduzećima iznosile su 3,81 %, a na kredite stanovništvu 5,68 %. U 2019. godini kamatne stope su zadržane na približno istim nivoima, te su tako u martu prosječne ponderisane dugoročne kamatne stope na kredite preduzećima iznosile 3,81 % te stanovništvu 5,49 %. Indikator "depoziti prema kreditima", takođe bilježi rast iz perioda u period i na kraju 2018. godine iznosi 109,6 %.
Imajući u vidu sve navedeno, možemo ocijeniti da je stanje u bankarskom sektoru stabilno, da su banke adekvatno kapitalizirane, profitabilne, da raspolažu izvorima za finansiranje, kao i kapacitetima za apsorpciju potencijalnih šokova te da su sposobne da finansiraju kvalitetne projekte i potrebe stanovništva. Koliko će biti uspješne u narednom periodu, zavisi, s jedne strane, od procedura samih banaka u pogledu procjene rizičnosti za odobrenje kreditnih zahtjeva, u skladu sa stupnjem njihove averzije ka riziku, te s druge strane, o trendovima u makroekonomskom okruženju, prvenstveno rastu ekonomije BiH, stanju na tržištu rada, poslovnom okruženju, fiskalnoj politici te ocjenama suverenog rejtinga BiH od strane vodećih agencija za rejting.
Facebook Twitter Print