Ekonomija
Zapadni Balkan bilježi porast stranih investicija, Srbija i S.Makedonija prednjače
20.6.2019 06:24 | Indikator.ba
Zapadni Balkan je zabilježio porast direktnih stranih investicija (SDI) u protekloj godini, prema podacima Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (wiiw), što je bilo u suprotnosti sa trendom opadanja SDI kako globalno, tako i u širem regionu jugoistočne i istočne Evrope (CESEE), izvještava Indikator.ba.

Prilivi u CESEE region u cjelini su opali 2018. godine na 70,5 milijardi eura sa 81,6 milijardi eura u prethodnoj godini. Međutim, kako ističe wiiw, pad u 23 zemlje regiona je uglavnom posljedica pada SDI u Rusiji sa 23,0 milijardi eura na 11,3 milijarde eura, dok je priliv u ostatku regiona bio ravan obimu godinu ranije ili je povećan.

Prilivi stranih direktnih investicija u šest zemalja članica zapadnog Balkana, koji je i dalje najmanji u regionu, porasli su sa 4,9 milijardi eura na 6,2 milijarde eura između 2017. i 2018. godine. To je povećanje za 28 posto sa posebnim porastom interesa investitora u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji, navodi se u izvještaju wiiw-a.

Ekonomisti wiiw upozoravaju na "faktor nadoknade" jer ekonomije zapadnog Balkana i dalje zaostaju za onima iz centralne i zapadne Evrope, kako u pogledu ukupne veličine ekonomije, tako i u pogledu SDI.
Države u regionu takođe doživljavaju uspon stranih direktnih investicija dok se približavaju pristupu EU, a što je sličan proces viđen u slučaju zemalja CEE i država članica EU jugoistočne Evrope još u ranim 2000-im.

"Srbija se pominje sa Crnom Gorom kao jedna od dvije zemlje koja bi bar u teoriji mogla da se pridruži EU do 2025. godine", rekao je Mario Holzner, izvršni direktor wiiw-a, dodajući, međutim, da "niko u to zaista ne vjeruje".

Srbija ima koristi od svog geografskog položaja, graniči sa članicama EU, Bugarskom, Hrvatskom, Mađarskom i Rumunijom. "Što ste bliže velikim investitorima, to vam je bolje. Srbija je zaista na granici EU, a preskakanje granice za preduzeća nije veliki problem, posebno kada je infrastruktura tu", rekao je Gabor Hunya, viši ekonomista na wiiw-u.
Sjeverna regija Vojvodine je nedavno doživjela niz SDI ulaganja.

S druge strane, investicije u regionu su podložne političkoj nestabilnosti. Sjeverna Makedonija je slučaj iz udžbenika. Već je bila privlačna za investitore prije nego što je riješen 'spor oko imena' s Grčkom koji je blokirao njeno pristupanje EU i NATO-u, ali 'tada je došla politička kriza i to je bio veliki udarac za FDI. Nije uvijek lako unaprijed reći kako politika može imati efekat [na ekonomiju], ali u Makedoniji je to bilo vrlo precizno. Ekonomski rast je zaustavljen, SDI su prepolovljene", rekao je Hunya.

Od završetka političke krize, FDI i ekonomski rast su oživjeli, a postoje i nade za daljnji poticaj nakon promjene imena.
Povećanje SDI na zapadnom Balkanu dolazi u kontekstu globalnog pada SDI koji se očekuje da će se pogoršati sa nastavkom međunarodnih trgovinskih ratova.

U ovom okruženju, trendove SDI je teško predvidjeti, premda u bečkom institutu prognoziraju "niže prilive u 2019. godini širom CESEE-a, zbog pada globalnih apetita za investicijama i slabijeg poslovnog raspoloženja".

Međutim, CESEE regija je u određenoj mjeri zaštićena od posljedica međunarodnog razvoja: "CEESE zemlje su različite, toliko su ukorijenjene u evropske vrijednosne lance, prilivi ovdje se uglavnom odnose na ovu oblast, a ne direktno na globalne trend", rekao je Hunya, dodajući da je "u CEE opšte okruženje za investiranje prilično dobro".
Facebook Twitter Print