Komentari i analize
SDI premašile 14 mlrd KM: U protekle 24 godine najviše uložile Austrija, Hrvatska i Srbija
28.8.2019 05:04 | Indikator.ba
Ukupne direktne strane investicije u Bosni i Hercegovini od 1994. godine od kada se računaju do kraja 2018. godine dostigle su iznos od 14,29 milijardi KM, izvještava Indikator.ba.

Više od tri četvrtine investicija čine vlasnički udjeli i zadržane zarade, ukupno 11,0 milijardi KM, a na ostali kapital otpada 3,2 milijardi KM.

Nakon 2007. i 2008. godine, u kojima su se dogodile velike privatizacije, uključujući i one u telekomunikacijama i energetskom sektoru, prije svega u Republici Srpskoj, BiH bilježi skromna godišnja salda SDI koja u pravilu ne premašuju iznos veći od 800 miliona KM.

Najviše je u proteklih 24 godine uloženo u sektor finansijskih uslužnih djelatnosti (bankarski sektor) – ukupno 3,55 milijardi KM. Kroz prisustvo velikih evropskih grupacija, bankarski sektor se izuzetno razvio, a svake godine kroz investiranje dijela dividendi i dokapitalizacije, daje doprinos ukupnom saldu SDI.

U sektoru telekomunikacija investicije su iznosile 1,77 milijardi KM, pri čemu glavnina otpada na prodaju 65-odstotnog vlasničkog udjela Telekoma Srpske Telekomu Srbije, još uvijek najvećem privatizcijskom poslu u BiH.
U trgovinu na veliko, osim trgovine motornim vozilima, uloženo je 1,07 milijardi KM, čemu je doprinio ulazak stranih trgovačkih lanaca na tržište BiH. Prodaja naftne industrije RS (rafinerije u Brodu i Modriči i poveznaih društava koja sada čine Optima grupu), najzaslužnija je za 651,6 mil KM realizovanih investicija u proizvodnji koksa i rafiniranih naftnih proizvoda.

Na petom mjestu djelatnosti sa najvećim SDI nalazi se sektor proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom sa uloženih 589,3 miliona KM.
U poslovanje nekretninama, sektoru koji u posljednjih nekoliko godina bilježi trend rasta, investirano je 559,9 mil. KM. Potom slijede trgovina na malo, osim trgovine motornim vozilima, sa 536,8 mil. KM, proizvodnja baznih metala sa 519,4 miliona KM , te proizvodnja prehrambenih proizvoda 490,5 miliona KM.
Ostale djelatnosti bilježe manje iznose ulaganja. Osim toga, kao neraspoređeno vodi se 550,1 milion KM stranih direktnih investicija.

Posmatrano po destinacijama, izdvajaju se tri zemlje iz kojih dolazi najviše investicija – Austrija, Hrvatska i Srbija. Sve tri zemlje bilježe ulaganja veća od dvije milijarde KM, i za koplje su iznad ostalih a Slovenija na četvrtom mjestu 2018. godine "tek" je premašila iznos od milijardu KM (ukupno 1,07 mlrd. KM). Slovenska ulaganja nakon zamaha u prvim poslijeratnim godinama, već duži period sporije rastu.

Grupu pet najvećih zemalja-investitora, na koje otpada ukupno dvije trećine svih investicija, zaokružuje Holandija sa 870,7 mil. KM koja je sa tog mjesta istisnula Rusiju koja je ukupno investirala 705,3 miliona KM.

Kada je u pitanju Holandija često je stvarno porijeklo investicija iz drugih zemalja, budući da se sjedišta kompanija koje su investirale u Bosnu i Hercegovinu nalaze u tim zemljama zbog poreznih olakšica koje one pružaju.
Sličan je slučaj i sa Švicarskom iz koje se ukupno slilo 478,6 miliona KM stranih direktnih investicija.

Najznačajniji bosanskohercegovački trgovinski partner Njemačka bilježi 686, 3 mil investicija, a 50-tak miliona manje od nje investirala je Italija 638,9 mil. KM.
Od arapskih zemalja, čije su investicije bile u fokusu javnosti, ali je u posljednje vrijeme entuzijazam splasnuo, najviše je investirala Saudijska Arabija 281,7 mil. KM, slijedi Kuvajt sa 235,3 mil. KM, dok su Ujedinjeni Arapski Emirati investirali 200,6 mil. KM. Investicije iz Turske iznosile su ukupno 412,3 miliona KM.

Zanimljivo je da je Lihtenštajn zemlja sa negativnim saldom SDI u iznosu od - 4,5 miliona KM.

B. SIMIĆ

(Grafikon: Indikator.ba)
Facebook Twitter Print