Ekonomija
U kakvom su stanju bankarski sektori u zemljama regije?
9.10.2019 06:54 | Indikator.ba
S obzirom na veličinu ekonomija zapadnog Balkana i njihov finansijski sektor, ima prostora za dalje konsolidacije, ulazak uglednih igrača i dobitke u bankarskoj efikasnosti, navodi se u između ostalog, u najnovijem redovnom ekonomskom izvještaju Svjetske banke za zemlje zapadnog Balkana objavljenom juče, u poglavlju koje se odnosi na finansijski sektor.

U svim zemljama zapadnog Balkana kreditni rast je bio pozitivan, ali kreditiranje domaćinstava raste brže nego kreditiranje preduzeća. Kosovo je imalo snažan rast kredita u privatnom sektoru, oko 10,5 posto u junu kako su olakšani kreditni standardi, slijede Sjeverna Makedonija i Srbija sa po 8 posto kako je potražnja za kreditima rasla. Kreditiranje na nivou od 5-7 posto bilo je robusno i u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori.
U Albaniji zabilježen je oporavak rasta kredita od 3 posto kako se potražnja postepeno poboljšavala, ali kreditni uvjeti nisu sustigli potražnju.

Kreditiranje domaćinstava za čitavu regiju uglavnom počiva na potrošačkim zajmovima koji su neprestano rasli, dok su krediti tvrtkama bili manje izraženi, dijelom i zbog ograničenog raspona instrumenata finansiranja koji su na raspolaganju.
Prema nedavnom istraživanju Evropske komisije, prosječno 15 posto tvrtki u regiji smatra pristup finansijama najvažnijim problemom, što je više nego dvostruko u odnosu na 7 posto u EU28.

Regionalni prosjek NPL-a bio je u martu 2019. 6,6 posto ukupnih kredita, što je manje za 2 pp u odnosu kraj 2017. U Albaniji do juna NPL-ovi su se kontinuirano smanjivali sa 20 na 11,2 posto, ali su i dalje procentualno najviši u regiji. Sa svega 2,5 posto, NPL-ovi na Kosovu su najniži.

Bankarski sektor je, kako se navodi u izvještaju, dobro kapitaliziran i imao je koristi od konsolidacije.
U martu, prosječna adekvatnost kapitala banaka bila je 18 posto, iako profitabilnost, mjerena povratom imovine, ostaje niska (1,3 posto).

Što se tiče konsolidacije, u Albaniji od jeseni 2018. broj banaka pao je sa 16 na 12 zbog spajanja i ukidanja licence za male neoperativne banke, dok su u Crnoj Gori dvije podkapitalizirane banke likvidirane. Međutim, ranjivosti banaka u domaćem i državnom vlasništvu i dalje izazivaju zabrinutost zbog kvalitete imovine i zdravlja određenih banaka, dodaje se u izvještaju.
Facebook Twitter Print