Menadžment
Da li je Lagarde novi Draghi?
1.11.2019 13:03 | Indikator.ba
Teško je pretpostaviti da će Christine Lagarde raskrstiti sa novčanom politikom Marija Draghija, ali je sigurno da će tu politiku voditi otvorenije i transparentnije od Draghija, smatraju mnogi stručnjaci, piše Deutsche Welle.

Očekivanja od Evropske centralne banke (ECB) sa novom šeficiom Christine Lagarde nisu baš velika: niko ne očekuje da će ona da okrene leđa Draghijevoj politici nulte kamate.

Ekonomista Joerg Kremer kaže da je Lagardova stalno održavala Draghijevu politiku i da će kao bivša ministarka finansija imati puno razumijevanje za želje svojih bivših kolega sa vrlo zaduženog juga monetarne unije.
"Oni koji sada očekuju promjenu kursa, biće razočarani", smatra Kremer.

Lagardova je najavila da hoće bolje da predočava javnosti politiku ECB i da će pri donošenju odluka voditi računa o negativnom posljedicama nultih kamata. Moraće i da više izlazi u susret sve jačoj opoziciji u Savjetu ECB – ona se protivi ekspanzivnoj politici banke.

Još kao šefica Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), ova pravnica je polagala na ekspertize ekonomista.

Šef Finske centralne banke Oli Rehn, o kojem se svojevremeno takođe razgovaralo kao o mogućem nasljedniku Draghija, ubijeđen je da će Lagardovoj u frankfurtskom tornju ECB-a koristiti iskustva koja je stekla na čelu MMF.

"Ona je pokazala da odlično umije da komunicira, u tome ima sposobnosti koje su vrlo važne u odnosu sa finansijskim tržištima, nosiocima političkih odluka i civilnim društvom", navodi Rehn.
I njegov kolega u Savjetu ECB-a, Benoit Coeure, cijeni iskustvo Christine Lagarde.

"Ona zna kako funkcioniše globalna privreda. Ona zna kako funkcioniše Evropa. Ona zna kako se komunicira sa finansijskim tržištima", ističe Coeure.

Čak ni finansijsko-politički protivnici Lagardove, kao što je bivši njemački ministar finansija Wolfgang Shauble, nisu je napadali. Iz njenog okruženja se može čuti da je ona u stanju da dođe do rješenja i sa pregovaračkim partnerima.

Dosad nije govorila o tome šta će promijeniti u odnosu na Draghija. Ali mora joj biti jasno da bi za slučaj nove egzistencijalne krize zajedničke valute morala da ima u fioci "plan B".

Tomas Mayera, jedan od najuglednijih njemačkih ekonomista koji je radio za MMF, "Goldman Sachs" u Londonu, Deutsche banku u Frankfurtu, smatra da bi Lagardova trebalo da se pripremi za sljedeću veliku krizu eura.

Po njegovom mišljenju, "Lagardova vrlo brzo uči, što svjedoči da može da se prilagodi krizi i da reaguje kako treba".

Kritičari kažu da je savladavanje kriza vođenjem ekspanzivne novčane politike sa niskim ili negativnim kamatama – putovanje sa neizvjesnim ishodom.

Zato je za Tomasa Mayera veoma važno da rukovodstvo ECB ima u vidu alternativna rješenja. On je postupanje ECB u kriznim vremenima uporedio sa putovanjima moreplovaca koji su plovili kroz nekartografisana područja.

Očekuje se da će pritisak na ECB i dalje da raste.

Početkom oktobra, jedna grupa nekadašnjih stručnjaka ove institucije objavila je memorandum u kojem piše da na "aktuelni krizni modus ECB gledaju sa sve većom zabrinutošću".

Njemački savezni zavod za nadzor finansijskih delatnosti čak poziva osiguravajuća društva da protestuju zbog niskih kamata u evrozoni.
"Dostignuta je tačka u kojoj faktori na tržištu moraju dobro da razmisle o tome koliko niske kamate ugrožavaju njihov poslovni model i njihov doprinos osiguranju u starosti koje je pokriveno kapitalom", rekao je izvršni direktor Zavoda Frank Grund.

Zavod smatra da se čitav niz društava za životno i penziono osiguranje našao pritjeran uza zid zbog dugoročne politike niskih i negativnih kamata ECB.

Osim toga, kritičari rada ECB su čak njemačkom Ustavnom sudu podnijeli hitnu tužbu kako bi spriječili da banka od 1. movembra ponovo kupuje obveznice u vrijednosti od 20 milijardi eura mjesečno.
Bila je to posljednja odluka Marija Draghija dok je bio na funkciji, i on je uspio da je progura teškom mukom. Ali sa njenim posljedicama će morati da se bori njegova nasljednica, zaključuje DW.
Facebook Twitter Print