Ekonomija
Promovisana Bijela knjiga: Bankari predstavili ključne probleme koji ih tište
3.12.2019 19:37 | Indikator.ba
Udruženje banaka BiH predstavilo je danas u Sarajevu "Bijelu knjigu" u kojoj je izneseno osam ključnih problema bankarskog sektora BiH, ali i prijedlozi mogućih rješenja koji su korisni za društvenu zajednicu.

Direktor Udruženja Berislav Kutle naveo je da su ključni problemi digitalizacija, naplata potraživanja, devizno poslovanje, obavezna rezerva kod Centralne banke BiH, te on-line pristup.

Prema njegovim riječima, u knjizi je obrađena i porezna tematika, kao jedan od ključnih problema bankarskog sektora BiH, ali i potreba za usklađivanje propisa u unutarnjem platnom prometu u BiH, te uspostavljanje registra stvarnih vlasnika.
"Svaki prijedlog rješenja ne samo da je koristan za poslovanje komercijalnih banaka u BiH, već i za ekonomsku zajednicu", rekao je Kutle, te dodao da je "Bijela knjiga" namijenjena prvenstveno izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, ali i agencijama za bankarstvo Republike Srpske i Federacije BiH.

Izrazio je nadu da će ove probleme Udruženje banaka riješiti zajedno s vlastima u BiH.

Predsjednik Upravnog odbora Udruženja banaka BiH Boško Mekinjić rekao je da je knjiga pripremana više od godinu dana, te izrazio nadu da će posredstvom nje biti riješeni problemi s kojima se bankarski sektor BiH susreće u proteklih nekoliko godina.

"Mislim da će puna primjena Bijele knjige zaživjeti početkom iduće godine, a u prilog tome ide i činjenica da ćemo uspjeti da riješimo dugogodišnji problem s digitalnim potpisom koji nam je predstavljao veliki problem prilikom digitalizacije bankarskih usluga", istakao je Mekinjić.

Izrazio je nadu da će skup biti samo povod da se aktivnije čuje glas bankarske zajednice, koja bi trebala da je pokretač razvoja privrede BiH.

Guverner Centralne banke BiH Senad Softić izrazio je nadu da će "Bijela knjiga" biti dobar orijentir u radu svih zainteresiranih za dobrobit bankarskog sektora u BiH koji čini skoro 90 posto ukupne finansijske aktive zemlje.

"Bez bliske saradnje komercijalnih banaka u BiH s agencijama za bankarstvo i Agencijom za osiguranje depozita BiH ne može biti ni stabilnog finansijskog sistema, kao preduvjeta uspješnog rasta u BiH koji nam je neophodan za rješavanje većine naših problema", istaknuo je Softić.

Govoreći o izazovima koji su pred BiH u kratkom i srednjem razdoblju, on je istaknuo da se u srednjem razdoblju očekuje nastavak rekordno niskih kamatnih stopa, odnosno dodatno usporavanje već ionako niskog ekonomskog rasta.

Softić je naveo i rastuće rizike za komercijalne banke kao što su cyber kriminal, odnosno neadekvatna rješenja IT sistema banaka, dok tradicionalno bankarstvo ugrožavaju pojava fintech kompanija i ulazak u bankarsko poslovanje bigtech igrača, kao što su Apple, Google, Amazon, Alibaba drugi.

Kao dodatni regionalni rizik naveo je odluku o odgodi otvaranja pregovora sa EU za dvije zemlje kandidate, Sjevernu Makedoniju i Albaniju, a što nije bio hlanad tuš samo reformskim snagama u tim zemljama nego u svim pretendentima na članstvo, među kojima je i Bosna i Hercegovina.

Rezidentni predstavnik Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u BiH Andrew Jewel rekao je da MMF veoma zanimaju problemi s kojima se suočava bankarski sektor u BiH. Govoreći o ekonomskim pokazateljima BiH, on je naveo da je rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) BiH u ovoj godini 2,8 posto, da se u narednoj očekuje 2,6 posto.

U panelu posvećenom misiji bankarstva gledanoj očima privrede, medija i struke, predsjednica Uprave Addiko bank Sanela Pašić kazala je da su banke zadovoljile svoju misiju u smislu toga što su stabilne, što rastu i ostvaruju vrijednost za dioničare.

Konstatirajući da bankari nisu popularni zbog profita koji ostvaruju, Pašićeva je kazala da nema razloga za negativne konotacije, ali razumije da živimo u zemlji koja ima poteškoća u svom ekonomskom razvoju, posebno socijalnih poteškoća, te stoga svaki pomen velikog profita loše zvuči.

- Povrat inveticije na bankarski sektor je 8 posto i posljednjih godina se kretao od 4 do 8 posto. Ovo govorim jer treba profit banka posmatrati u kontekstu povrata na kapital i na investicije. Osam psoto znači da trebamo 12,5 godina da vratimo jednu inicijalnu investiciju. To je malo više nego u Evropskoj uniji, a malo manje nego u Aziji i Americi. Ima u BiH industrija koje brže vraćaju kapital i mi to vidimo po svojim klijentima. Bankarstvo je jedna kapitalno intenzivna industrija i mi imamo solidan povrat koji nije ni velik ni mali. Zadovoljni smo s tim što smo postigli, kazala je Pašić.

Direktor Uprave Nove banke Srđan Kondić istakao je da se bankarski sektor suočava sa padom kamatnih stopa. Samo 2018. godine u odnosu na 2017. kamatne stope na kredite pale su sa oko 5,5 na 4,5 posto, a kamatne stope na depozite sa 0,9 na 0,6 posto.

- Ono čega se bojimo jeste da su banke više smanjile kamatne stope na depozite kako bi smanjile pad neto kamatnog prihoda tako što imaju više avista depozita. Ukoliko ih držimo u Centralnoj banci, plaćamo negativnu kamatnu stopu, a ukoliko pravimo ročnu transformaciju tih sredstava u kredite, na primjer na duge rokove, recimo pet godina, dugoročno se može pojaviti sistemski rizik u budućnosti. Stoga pad kamatnih stopa koliko god bio dobar za privredu, predstavlja rizik jer je pitanje koliko je dugoročno dobar za sistem, kazao je Kondić.

Jasmin Mahmuzić, direktor Agencije za bankarstvo FBiH, kazao je da je najveća prednost bh. bankarskog sektora što je usklađen sa evropskim regulatornim normama.
- Najveći problem bh. bankarskog sektora je što je usklađen sa evropskim normama, što ne zaostajemo za Evropom i što poštujemo evropske direktive, a svi ostali dijelovi bosanskohercegovačkog društva nisu na tom nivou. I puno problema koje imamo danas u bankarskom sektoru nastaju iz ovog jaza koji je evidentan, naglasio je Mahmuzić.

Govoreći o svom isksutvu sa bankama, biznismen Muhamed Pilav, kazao je da je saradnja realnog sektora i banaka prošla kroz razne faze, a ono što je dobro jeste da su banke posljednjih nekoliko godina doprinijele povjerenju za građane, realni i javni sektor.

- To je najveća vrijednost, istakao je Pilav. Takođe, banke su, kako je dodao, indirektno pomogle realnom sektoru kroz kreditiranje potrošača, jer povećana potrošnja pomaže realnom sektoru da se razvija.

Konstatujući da on govori o "nadrealnom sektoru" (onaj koji se bavi proizvodnjom) i "realnom" koji se bavi uslužnim djelatnostima, Pilav je kazao da je izostala strategija države za proizvodni sektor od 1996. godine do danas, a posebno u vrijeme ekonomske krize 2008., 2009. i 2010. godine. Tada su sve zemlje izdašno pomagale realni sektor, a u Bosni i Hercegovini takva podrška je izostala.
Facebook Twitter Print