Komentari i analize
Treba li nam u novonastaloj krizi oživljena Bečka inicijativa
25.4.2020 05:51 | Indikator.ba
Piše: Borivoje Simić

Očuvanje stabilnosti bankarskog sektora koji će igrati ključnu ulogu u oporavku nakon ovladavanja korona krizom postavlja se kao imperativ, a ponovo oživljavaju ideje o Bečkoj inicijativi koja se pokazala dobrim projektom na polju saradnje između privatnog sektora i donosilaca odluka nakon prethodne velike krize 2008. godine.

Bečka inicijativa okupila je nakon izbijanja finansijske krize 2008. godine vodeće međunarodne finansijske institucije (MMF, EBRD, EIB, Grupa Svjetske banke), europske institucije (Europska komisija, ECB kao promatrač) domaće i centralne banke zemlje domaćina, regulatorne i fiskalne vlasti, kao i najveće EU bankarske grupe koje su aktivne u europskim zemljama u razvoju.

Sporazumom između kreatora politike i bankarskog sektora u 2009. godini kroz Bečku inicijativu osigurano je da strane banke nastave da održavaju izloženost i finansiraju svoje podružnice u centralnoj, istočnoj i jugoistočnoj Evropi (CESEE), pomažući da se spriječe bankarske krize nakon što su ekonomije doživjele nagli pad.

Uredno smanjenje duga dalo je zemljama vremena da izgrade alternativne izvore finansiranja, uključujući domaće depozite. Takođe je podržalo prelazak sa stranih na kredite u domaćoj valuti u nekim zemljama i ubrzalo rješavanje brzorastućih nenaplativih kredita. Smanjenje nivoa "loših kredita" jedan je od najvidljivijih učinaka ovog projekta, a što je najviše bilo izraženo u Albaniji, Hrvatskoj, Mađarskoj, Crnoj Gori i Srbiji.

Prošle godine kada je obilježeno 10 godina od početka Bečke inicijative konstatovano je kako je ovo bio uspješan multinacionalni model koordinacije koji je bio ključan za očuvanje finansijske stabilnosti u regionu.
Tada je rečeno da će u budućnosti Bečka inicijativa nastaviti da "služi kao platforma otvorena za ideje i političke akcije koje će biti preduzete u najboljem interesu svih zainteresovanih strana".

No, sada u promijenjenim okolnostima javljaju se glasovi za "novi život" Bečke inicijative u regionu. Oni su došli iz Raiffeisen bank International, jedne od najzastupljenijih banaka u Centralnoj, Istočnoj i jugoistočnoj Evropi.

Johann Strobl, izvršni direktor RBI, u jednom intervjuu kazao je kako treba iskoristiti odnose i povjerenje koje su izgrađeni između pomenutih institucija i banaka u regiji.

- Tokom sljedećih mjeseci naći se još puno tema na dnevnom redu, pa je dobro oživjeti Bečku inicijativu kao forum za saradnju, konstatovao je Strobl.

On objašnjava i zašto je koncept Bečke inicijative ponovo aktuelan. Banke, kazao je, mogu pomoći u odgovoru na Covid-19 kroz usmjeravanje potpore međunarodnih finansijskih institucija u regiju.

- Subjekti, uključujući Europsku banku za obnovu i razvoj i Europsku investicijsku banku, žele podržati realnu ekonomiju u Srednjoj i Istočnoj Europi, ali im je potrebna pomoć komercijalnih banaka da dosegnu privatni sektor, a posebno je ranjiv segment malih i srednjih poduzeća. Potreban je koordinirani pristup regionalnih banaka, uključujući RBI, koje već imaju dugogodišnje veze s tim međunarodnim investicijskim fondovima, kako bilateralno, tako i kao dio Bečke inicijative, konstatuje Strobl.

Raiffeisen Bank International je i u svom istraživanju o uticaju Covida-19 na regiju CEE konstatovala kako je u trenutnoj situaciji važno zapamtiti i "naučene lekcije" iz posljednje krize i Bečke inicijative, gdje je "mnogo postignuto učinkovitom saradnjom između privatnog sektora i javnih vlasti (uključujući finansijsku potporu MMF-a i EU-a)".
U tom pogledu, u to vrijeme je vjerovatno bilo utrošeno manje javnih sredstava nego u scenariju bez takve saradnje, zaključuje se u istraživanju.

Vjeruje se da bi nešto slično kroz oživljavanje Bečke inicijative ponovo moglo biti postignuto i u novim kriznim okolnostima. Tim prije jer će banke igrati ključnu ulogu u zaustavljanju insolventnosti i prijeko potrebnoj makro stabilizaciji u narednim mjesecima.
Facebook Twitter Print