Komentari i analize
Privredi treba daljnja podrška ako ne želimo duboku recesiju
9.6.2020 05:02 | Indikator.ba
Piše: Borivoje Simić

Nakon mjera koje su uspjele donekle stabilizirati tržište rada, ekonomija Bosne i Hercegovine trebaće daljnju vladinu podršku kako bi se oduprla dubokoj recesiji.

Iako još uvijek nema dovoljno ekonomskih pokazatelja za preciznu ocjenu stanja, iz nekih podataka prilično je jasno da ni u maju, iako su tada počele popuštati zdravstvene restrikcijske mjere, ekonomija nije krenula u ozbiljniji oporavak nakon oštrog pada svih paramatara u aprilu (proizvodnja, izvoz, prihodi od indirektnih poreza... na nivou oko 30 posto), te dijelom u martu.

Sama činjenica da je u unutrašnjem platnom prometu zabilježen pad u maju veći nego u aprilu, naslućuje da ekonomska aktivnost još snažno trpi posljedice pandemije i da će drugi kvartal, kako se to uostalom i predviđalo, donijeti izražen pad BDP-a, vrlo je moguće i tehničku recesiju ukoliko se ispostavi da je prvi kvartal bio negativan, a brojni parametri su upućivali na to.

Uostalom, ekonomija Bosna i Hercegovine uveliko uvisi od vanjskih tržišta, a izvještaji upućuju da je ekonomski oporavak u Europskoj uniji, koja je naš glavni vanjskotrgovinski partner, spor.
Trebat će dosta vremena da se obnovi potražnja nakon što je rigidnim zabranama obustavljen rad vitalnih industrijskih sektora jer jednostavno ne može se nakon popuštanja mjera samo "nastaviti tamo gdje se stalo".

I dok su do sada poduzete mjere u BiH uspjele zaustaviti daljnja otpuštanja radnika i doprinijeti da se broj zaposlenih počne povećavati, jasno je da je riječ o kratkoročnom spašavanju tržišta rada i kompanija, ali ne i o izbavljenju od ekonomske kontrakcije.

Ono što je u ovom trenutku bitno jeste potaknuti potrošnju, javnu i privatnu, a tu su vladine intervencije prilično skromne i spore.
U Republici Srpskoj je dobar potez povučen sa turističkim vaučerima, a dok su u Srbiji helikopterskim novcem (100 euro za svakog punoljetnog građanina) ili u Makedoniji (bankovne prepaid kartice "kupujmo domaće") nastojali potaći domaću potražnju i tako oživjeti ekonomski ciklus, u Federaciji BiH takvih inicijativa još nema.

Čak je uspostava Kompenzacionog fonda koji bi davao garancije kompanijama zapala u blatu političkih odnosa glavnih partnera u vlasti.

Vraćajući se na to koliko je trebalo da se ekonomski paket podrške privredi zajedno sa tzv. korona zakonom usvoji, očigledno da u Federaciji BiH sve ide znatno sporije i sa zakašnjenjem, što je sa stanovništa ekonomskog trenutka prilično skupo.

Najgore od svega je što je u proteklom relaksiranijem periodu ispušteno da se provedu neke reforme, poput rasterećenja privrede, poreza, parafiskalnih nameta, jer sada će, iako se najavljuje Reformska agenda 2, sve biti puno teže.
Uostalom, već smo mogli vidjeti na primjeru prijedloga o plaćanju PDV-a na kraju mjeseca kako se svaki zahtjev koji može bilo kako narušiti javne finansije vrlo lako odbija u Parlamentu te da vlast ni po koju cijenu ne želi podržati privredu ako će to dirati u davno uspostavljeni sistem finansiranja državnih jasli.

U svakoj krizi do izražaja dolaze slabosti, a one se kad je Bosna i Hercegovina u pitanju izbile na vidjelo.

Stoga nije bezrazložna bojazan privrednika da će uskoro uslijediti drugi talas otpuštanja, jer su firme iz inostranstva, iz Njemačke, Italije i drugih zemalja smanjile narudžbe, a do septembra, kada se očekuje da će doći do oporavka, kompanijama koje su već dosad iscrpljene krizom nije lako izdržati.

Jedino što preostaje jeste da vlade pojačaju svoju podršku privredi, a ona ne mora nužnu značiti direktnu uplatu doprinosa i plata radnicima, nego podrazumijevati i druge mjere kojima će se potaći ekonomska aktivnost, barem na domaćem tržištu.
Facebook Twitter Print