Ekonomija
Analiza ECB-a: Bankarski sektor eurozone otporan na stres uzrokovan koronavirusom
30.7.2020 08:16 | Indikator.ba
Analiza Evropske centralne banke (ECB) pokazuje da je bankarski sektor eurozone otporan na stres uzrokovan koronavirusom.

Europska centralna banka (ECB) objavila je 28. jula zbirne rezultate svoje analize ranjivosti banaka koje su direktno nadgledane u okviru Jedinstvenog mehanizma za nadzor.
U vježbi je procijenjeno kako će ekonomski šok izazvan izbijanjem koronavirusa (COVID-19) utjecati na 86 banaka eurozone i imao je za cilj utvrditi potencijalne ranjivosti unutar bankarskog sektora tokom trogodišnjeg razdoblja. Ukupno gledajući, rezultati pokazuju da bankarski sektor eurozone može izdržati stres uzrokovan pandemijom.

Analiza ranjivosti usredotočena je na dva scenarija navedena u makroekonomskim projekcijama ECB u junu 2020. godine. Središnji scenarij, koji se najvjerovatnije ostvaruje prema ECB-u, predviđa pad realnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u eurozoni za 8,7% u 2020. godini, a rast BDP-a na 5,2% i 3,3% u 2021. i 2022. godini. Teški scenarij, koji predstavlja nepovoljniji, ali još uvijek uvjerljiv razvoj krize, predviđa pad realnog BDP-a za 12,6% u 2020. godini, a rast BDP-a na 3,3% i 3,8% u 2021. i 2022. godini.
Analiza također izvještava o rezultatima prema osnovnom scenariju koje je objavilo Europsko bankarsko tijelo za stres test na nivou EU 2020. godine. Kako je ovaj scenarij definiran prije izbijanja koronavirusa, on pruža mjerilo za procjenu utjecaja pandemije na banke.

Središnji i teški scenariji uključuju u velikoj mjeri utjecaj mjera monetarne, nadzorne i fiskalne pomoći poduzetih kao odgovor na coronavirusnu krizu. Oni uključuju, između ostalog, nacionalne programe zaštite radnih mjesta, druge mjere fiskalne potpore, kreditne garancije, kapitalne i operativne mjere pomoći bankarske supervizije ECB-a, kao i nedavne mjere na nivou cijele Europe za pružanje olakšica u skladu s nekim odredbama Uredbe o kapitalnim zahtjevima.

U središnjem scenariju, koji već predviđa oštru recesiju, prosječni omjer Common Equity Tier 1 (CET1) banaka, ključni pokazatelj finansijske stabilnosti, pogoršao se samo za 1,9 postotnih bodova na 12,6% s 14,5%. Kao rezultat toga, banke bi mogle nastaviti ispunjavati svoju ulogu kreditiranja ekonomije.

U teškom scenariju, prosječni CET1 banaka je potrošen za 5,7 postotnih bodova, na 8,8%, sa 14,5%. U ovom scenariju bi nekoliko banaka trebalo poduzeti mjere kako bi održale poštivanje svojih minimalnih kapitalnih zahtjeva, ali cjelokupni manjak bi ostao obuzdan.

-Rezultati pokazuju koliko je važno da su banke ojačale svoj kapitalni položaj posljednjih godina kao rezultat regulatornih reformi nakon finansijske krize. Vanredne i koordinirane mjere potpore politici već su pomogle ublažavanju utjecaja pandemije na ekonomiju, kaže Andrea Enria, predsjednik Nadzornog odbora. - Međutim, ako se situacija pogorša u skladu s teškim scenarijem, vlasti moraju biti spremne provesti daljnje mjere kako bi se spriječilo istovremeno razduživanje banaka, što bi moglo produbiti recesiju i ozbiljno pogoditi njihovu kvalitetu imovine i kapitalnu poziciju.

Ključni pokretači iscrpljenosti kapitala su umanjena kreditna izloženost, gubici na tržišnom riziku i niža profitabilnost. Kao što se očekivalo, najprofitabilnije banke zabilježile su manji pad u omjerima CET1. To pokazuje da banke koje su povećale svoju profitabilnost mjerama povećanja učinkovitosti mogu imati koristi i od veće otpornosti u stresnim vremenima.

Uzimajući u obzir vanredne trenutne okolnosti i kako bi se izbjeglo da banke podliježu dodatnom operativnom opterećenju, ECB je za ovaj test upotrijebio već dostupne podatke, uključujući redovno nadzorno izvještavanje.
Facebook Twitter Print