Komentari i analize
Koliko je tržište BiH zrelo za učestaliju online kupovinu?
10.1.2021 06:51 | Indikator.ba
Kompanije koje imaju vlastite e-shop platforme su najčešće one koje se bave trgovinom na malo i veliko i alocirane su u većim gradovima u Bosni i Hercegovini (Sarajevo, Banjaluka, Tuzla), pokazuje istraživanje MarketMakers Sarajevo i agencije Valicon, u sklopu projekta unapređenja e-trgovine u BiH koji se realizira zajedno sa konzorcijskim partnerima Kolektiv (mojposao.ba) i Helvetas Swiss Incoorporation, izvještava Indikator.ba.

Projekt je fokusiran na kreiranje kvalitetnih prilika za zapošljavanje mladih i to u sektorima IT-a, turizma, te izvozno orjentiranih profesionalnih usluga. Jedna od četiri projektne inicijative za razvoj IT sektora se odnosi na razvoj e-tržišta u BiH.

Istraživanje je pokazalo da je obzirom na kanale prodaje, kod kompanija u BiH još uvijek najviše zastupljena tradicionalna (offline) prodaja, dok online prodaja ne zaostaje, te dvije trećine kompanija navodi da posluje online. Nakon toga, kompanije prodaju i putem direktne prodaje na adresu, putem telefona/pošte i kroz prodaju u drugim objektima, većim trgovačkim
lancima.

Kompanije koje, između ostalog, svoje proizvode/usluge nude putem e-shopa, koriste i druge online prodajne kanale, prije svega društvene mreže, ali i oglašivačke stranice (olx.ba) ili web trgovine za grupnu prodaju (ekupi.ba).
Ipak, prema iskustvu ovakvih kompanija najučinkovitiji online kanal, u pogledu ostvarenih prihoda, je e-shop, a zatim vlastita web stranica, te prodaja na oglašivačkim stranicama.

S druge strane, kompanije koje nemaju e-shop, njih polovina, prisutne su na društvenim mrežama i na oglašivačkim stranicama, te taj način online prodaje smatraju najučinkovitijim.

Kompanije koje već posluju putem vlastitog e-shopa imale su jasan cilj pri pokretanju e-shopa, a to je privlačenje novih klijenata, kupaca – onih do kojih
tradicionalnim, offline kanalima do tada nisu mogli doći. Nakon toga, polovina kompanija navodi da su e-shop otvorili jer žele ići u korak sa trendovima, konkurencijom, te da je otvaranje e-shopa jedan od logičnih koraka daljeg razvoja.

Iako, prema riječima kompanija, sam proces otvaranja e-shopa nije uvijek tekao glatko. Kao najveći izazove prilikom otvaranja navode odabir proizvoda za prodaju putem e-shopa, ali i osiguravanje dovoljno količina, stanja robe, predstavljanje proizvoda i slično. Zanimljivo je da su zakonske regulative bile najmanja prepreka za otvaranje vlastitog e-shopa.

Što se tiče upravljanja e-shopom, za njegovo vođenje se uglavnom brinu stalno zaposlene osobe u kompaniji, te daljim širenjem i razvijanjem e-shopa, postoji potencijal u vidu novih zapošljavanja.

Kompanija koje imaju svoj e-shop najvećim dijelom prodaju fizičke proizvode (85%), nakon toga slijede usluge (7%), digitalni proizvodi (6%), te iskustva (2%). Najzastupljenija kategorija proizvoda su tehnika i oprema (63%), modni asortiman (13%), igračke i pokloni (11%), te prehrambeni i FMCG proizvodi (8%) i dječja oprema (4%).
Većina kompanija (65%) koje imaju svoj e-shop su manje kompanije sa manje od 10 uposlenih.Primarno poslovanje kompanija koje imaju e-shop je unutar BiH (92%), tek rijetki posluju inostrano.

U pogledu načina plaćanja putem e-shopa, u velikoj većini slučajeva omogućavaju se različite forme plaćanja: najčešće plaćanje pouzeću pri dostavi (90%), plaćanje virmanom, po predračunu (52%), plaćanje debitnim ili kreditnim karticama (46%) i putem PayPala (26%). Najčešće kurirske službe koje koriste kompanije iz BiH su EuroExpress (42%), BH Pošta (38%), te X Express (14%), A2B (12%), Express One (10%), itd.

Kao glavni nedostaci poslovanja online, kompanije općenito navode nedostatak
interakcije sa kupcima (40%), upitnu sigurnost kupovine iz perspektive kupca (39%) (posebno istaknut problem kod kompanija koje već posluju online - 44%).

S druge strane, kompanije koje trenutno nemaju e-shop kao glavni razlog izostanka takvog vida prodaje navode općenito mali obim prodaje, manjak vremena da se bave otvaranjem eshopa, mišljenje da njihov proizvod/usluga nije pogodna za online prodaju, te na kraju i sumnja u isplativost same investicije. Također, određen procenat takvih kompanija smatra da su
troškovi postavljanja e-shopa previsoki, da je izvjestan nedostatak stručnosti u kompaniji za takav poslovni potez, te zbog toga svoje proizvode još uvijek prodaju većinom na tradicionalan (offline) način

U konačnici, kompanije smatraju da je poslovanje putem e-shopa logičan slijed razvoja svake kompanije koja se bavi trgovinom/uslugama, te generalno nemaju otklon prema takvom vidu prodaje, ali imaju vidljivu bojazan u kojoj mjeri je samo tržište BiH iz aspekta kupaca, trenutno "zrelo" za učestaliju online kupovinu.

Tako prema riječima mnogih poslovnih subjekata populacija u BiH je još uvijek nedovoljno osviještena po pitanju online kupovine, te radije bira tradicionalni način kupovine.

Tim MarketMakers projekta, najavio je skoro lansiranje e-commerce BIH portala, čiji je cilj edukacija tržišta kako bi se kupcima i prodavcima ponudila kvalitetna i sveobuhvatna slika o e-commerce-u, te olakšao ulazak u e-trgovinu.

B SIMIĆ
Facebook Twitter Print