Komentari i analize
Svjetska banka očekuje postepeni oporavak ekonomije BiH ali upozorava i na rizike
1.4.2021 06:41 | Indikator.ba
Svjetska banka predviđa postepeni oporavak bh. ekonomije kroz povratak najavljenih ulaganja u energiju i infrastrukturu i porast potrošnje, ali naglašava i rizike za rast zbog mogućeg produženja pandemije i izazovnog političkog okruženja, izvještava Indikator.ba.

Realni rast BDP-a Bosne i Hercegovine Svjetska banka predviđa na -4,0 posto u 2020. godini zbog usporavanja većine proizvodnih sektora, slabijeg vanjskog okruženja i velike politička nesigurnosti.

Za 2021. godinu Banka procjenjuje ekonomski rast na 2,8 posto a u 2022. godini ubrzanje na 3,5 posto.

- Pandemija je istakla izazove složenog institucionalnog uređenja BiH. Isplata fiskalne podrške domaćinstvima i preduzećima je spora, što je jako opteretilo ekonomsku aktivnost i moglo bi odgoditi oporavak u 2021., navodi Banka u izvještaju.

Pritisci zbog čestih izbora u kombinaciji sa sporom implementacijom strukturnih reformi, dodaje se, i dalje koče sposobnost zemlje da se vrati rastu. Neposredni prioritet za BiH je suzbijanje pandemije i minimiziranje njenog ekonomskog i socijalnog uticaja.

Kako panedmija bude popuštala, socio-ekonomski program će privući pažnju kroz povratak najavljenih ulaganja u energiju i infrastrukturu. Potrošnja će i dalje voditi rast, što će rezultirati snažnim rastom uvoza. Doznake će se oporaviti u srednjem roku i zajedno s napretkom u reformama, potaknut će postepeni rast potrošnje i finansiranje značajnog dijela trgovinskog deficita.

Banka navodi da rješavanje problema trajne nezaposlenosti i minimiziranje
otpuštanja i dalje predstavljaju važan izazov i bit će ključ za suzbijanje emigracije.
Takođe, snažniji pritisak na program kapitalnih investicija će morati ostati visok prioritet za ekonomske programe vlasti, savjetuje Banka.

Banka očekuje da će fiskalni deficit BiH u 2020. iznositi 5,5 posto BDP-a, sa viška od 1,9 posto u 2019. U prošloj godini prihodi su pali uglavnom zbog pada u naplati poreza, dok su rashodi uglavnom porasli kao rezultat veće potrošnje na javne plaće, robe i usluge i socijalne beneficije.

Banka ocjenjuje da bi okruženje produžene pandemije moglo dovesti do nižih stopa rasta u 2021. nego što je predviđeno.
Uz to će utjecati i izazovno političko okruženje i sprovođenje usvojenog socioekonomskog programa. Glavni vanjski rizik za BiH ostaje spor rast u EU i političke tenzije u regionu.
Facebook Twitter Print