Na nedavnom sastanku u Banjoj Luci, zamjenik ministra vanjskih poslova i trgovine Mađarske Levente Magyar razgovarao je s ministrom energetike i rudarstva RS Petrom Đokićem o mogućnosti izgradnje malih modularnih nuklearnih elektrana u republici Srpskoj.
"Mađarska razmatra postavljanje takvih malih modularnih elektrana u suradnji s Vladom Sjedinjenih Američkih Država. O tome se razgovaralo i s ministrom Đokićem, i to bi bio višegodišnji projekt", kazao je Magyar.
Elektrane o kojima je govorio mađarski dužnosnik funkcioniraju pomoću malih modularnih reaktora (small modular reactors – SMR), koji se sastavljaju u tvornicama i transportiraju na lokaciju radi instalacije.
Riječ je o tehnologiji koja još nije dovoljno razvijena za masovnu primjenu, a trenutačno u svijetu funkcioniraju samo dva takva reaktora – u Rusiji i Kini.
Važeća energetska strategija Bosne i Hercegovine do 2035. godine jasno propisuje kako se nuklearna energija neće koristiti za proizvodnju električne energije, a trenutačno više od 90 posto električne energije u BiH dolazi iz termoelektrana i hidroelektrana.
Prema objašnjenju Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA), riječ je o reaktorima kapaciteta do 300 megavata, što predstavlja oko trećinu kapaciteta konvencionalnih nuklearnih reaktora.
Za usporedbu, termoelektrane Ugljevik i Gacko, koje proizvode nešto manje od 70 posto struje u RS-u, imaju kapacitet od po 300 megavata.
Unutar ovih reaktora dolazi do cijepanja atoma nuklearnog goriva, najčešće uranija, a toplina dobivena u toj reakciji koristi se kao izvor energije.Što se tiče potrošnje goriva, po jedinici proizvedene električne energije troše više od standardnih reaktora.
Slobodan Bubnjević s Instituta za fiziku u Beogradu kaže za Radio Slobodna Europa da je osnovna ideja modularnih nuklearnih reaktora dovođenje električne energije u teško dostupna područja.
"Oni su zamišljeni kako bi bili postavljeni na mjesta gdje nema dobrog pristupa infrastrukturi, daleko od cesta, vodenih putova ili željeznica, u zabitim područjima, pustinjama, visokim planinama", pojašnjava Bubnjević. Podsjeća kako su ovakvi reaktori namijenjeni zemljama koje već imaju određeno nuklearno iskustvo, što zemlje Zapadnog Balkana uglavnom nemaju.
Bubnjević preporučuje kako bi, ako se želi koristiti ova vrsta energije, trebalo razmišljati o konvencionalnim nuklearnim elektranama.
U martu prošle godine predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je Srbija zainteresirana za kupnju četiri takva reaktora, čija je ukupna cijena oko 7,5 milijardi eura.
Foto: Pixabay