Ekonomija
Hodžić: Zar smo toliko bogata zemlja da obrazujemo kadrove za druge?
6.9.2018 11:20 | Indikator.ba
Bosna i Hercegovina za samo nekoliko godina može doći u situaciju da uvozi građevinski kadar, upozorila je sekretar za građevinarstvo u Privrednoj/Gospodarskoj komori FBiH, dr.sc. Dženanu Hodžić.

Ona je u razgovoru za portal Indikator.ba naglasila da su trenutno bh građevinari konkurentni na domaćem i inozemnom tržištu, ali istraživanja rađena sa domaćim poslovnim subjektima iz građevinarstva pokazuju da su najzastupljeniji radnici starosne dobi od 40-49 godina koji će u skoro vrijeme otići u mirovine, te se stoga mora pažljivije pristupiti planiranju kadrova u budućnosti.
Također, ukazuje da se konkurentnost naših firmi pogoršava, navodeći primjer kompanija koje izvode radove u Njemačkoj, te upozorava da država mora imati odgovor na proces liberalizacije u zapošljavanju koji se događa budući da sada nemamo adekvatnu ni populacijsku, ni ekonomsku, a ni obrazovnu politiku.

U posljednje vrijeme često se govori o problemu odliva stručne radne snage iz oblasti građevinarstva, zapošljavanje u strane kompanije itd. Koliko značajno je ovaj problem zastupljen u BiH, šta su razlozi?

-Otvaranjem mogućnosti i olakšavanje odlaska i zapošljavanja bh državljana u strane zemlje, značajno je porastao broj onih koji su se odlučili da svoju egzistenciju i život organizuju u inozemstvu. To je problem o kome treba da se govori, ali isto tako, tačno utvrđene statistike treba da se analitički studiraju i shodno razlozima pristupi programu i osmišljenim mjerama da se pokuša rješavati ovaj ozbiljan problem.
U okvirima ovog općeg problema u BiH, građevinski sektor je posebno zastupljen, iz više razloga. U prvom redu, jer se radi o kadrovima deficitarnih zanimanja, u skoro svim evropskim zemljama, a koliko vidimo, sve češće je kadar iz BiH i predmet interesa susjednih zemalja regije.
Trenutno, bh građevinari jesu konkurentni, i na domaćem i na inozemnom tržištu, sa aspekta ljudskih resursa. Međutim, ako analiziramo produkciju kadrova za zanimanja u građevinarstvu i interes mladih, a s druge strane stanje i strukturu zaposlenih u građevinarstvu, onda dolazimo do zaključka da za samo nekoliko godina možemo doći u situaciju da uvozimo taj kadar. Ovo temeljimo na istraživanju i analizi, koju smo radili direktno sa poslovnim subjektima iz građevinarstva, a koja nam pokazuje da je najzastupljenija starosna dob u građevinarstvu od 40-49 godina. Riječ je, dakle, o personalu koji će u skoro vrijeme biti u statusu mirovine, te bi se pažljivije trebalo pristupiti planiranju kadrova u budućnosti. Pored planiranja, važno je zadržati kvalitetan i stručan postojeći kadar, te u tom kontekstu je od interesa za svakog poslovnog subjekta da ima kontinuitet posla, koji je uvjet da se zadrže ljudski resursi, zadrži i unaprijedi konkurentnost, spriječi i dobrovoljna i nedobrovoljna fluktuacija kadrova itd. Nedostatak kvalificirane radne snage je već problem koji se polako osjeća i u BiH, a pogotovo u zemljama regiona.

Kakav uticaj u tom pogledu imaju mjere Njemačke za daljnju liberalizaciju zapošljavanja stranaca kojima je otvoren put odlasku velikog broja ljudi sa Balkana u ovu zemlju?

-Liberalizacija Zakona o zapošljavanju stranaca SR Njemačke rezultirala je povećanim odlivom stručne radne snage, koja se direktno zapošljava u njemačke građevinske kompanije. U prilog tome, govore i podaci Ambasade SR Njemačke , koji nam govore da se broj obrađenih zahtjeva za vize, u prvih šest mjeseci 2018. povećao se na oko 52000. Pored toga, aktuelna je priprema zakona o useljeništvu u SR Njemačku, iza čega ponovo stoji potreba za kvalifikovanim radnicima svih nivoa obrazovanja.
Naše građevinske firme su značajno prisutne u realizaciji projekata najvećim dijelom u zemljama Evrope, a posebno u SR Njemačkoj.
Tradicionalno, već duži niz godina naši građevinari aktivno i uspješno učestvuju u investicionim projektima u SR Njemačkoj. To su radnici koji su putem matičnih firmi zaposleni na realizaciji određenih projekata u SR Njemačkoj.
Međutim, ono što je trenutno aktuelni problem jeste da njemački poslodavci npr. kroz dugogodišnje iskustvo na realizaciji ugovora o izvođenju radova sa bh firmama imaju sliku o kvalitetima svakog pojedinog radnika, biraju one najbolje u svoje firme, čime su naša privredna društva direktno stavljena u inferioran položaj. Konkurentnost naših firmi se ugrožava, jer nisu u ravnopravnom položaju sa drugim firmama , koje posluju na tržištu SR Njemačke.
U situaciji kada je liberalizovano zapošljavanje stranaca, bio bi logičan slijed da se omogući i našim firmama da , bez ograničavajućih dozvola, viza i dr. mogu slobodno izvoditi radove na tržištu EU.
Ovo mora biti alarm i dodatni podstrek nadležnima u našoj zemlji da se sistemski pristupi analizama i unapređenju domaće privrede općenito, pa i građevinarstvu .
Moramo jasno definisati probleme i o njima početi govoriti, ali govoriti na način da tražimo rješenja.
Na osnovu svih pokazatelja , možemo konstatovati da nemamo adekvatnu , niti populacijsku politiku, niti ekonomsku, niti obrazovnu. Moramo ovim problemima posvetiti pažnju i okrenuti procese u pozitivnom smjeru razvoja.
Analizirajući faktore zbog kojih se radnici opredjeljuju na izbor da rade za strane firme, iako su neto plate u matičnim firmama koje izvode radove na tržištu EU skoro u istom materijalnom iznosu, nažalost, uglavnom je sigurnost i mogućnost odlaska porodice, te školovanje djece u inozemstvu. Riječ je, dakle, o ukupnom poslovnom i društvenom ambijentu, koji ne ohrabruje ljude za ostanak u zemlji.
Sloboda izbora treba da bude dostupna svakom pojedincu, ali isto tako, definisane obaveze i odgovornosti. Potrebna je stimulacija privrednim subjektima i podrška da se , sa ciljem općeg interesa, zadrže mladi i stručni kadrovi.
Mlade, radno sposobne ljude ne možemo spriječiti da napuštaju zemlju, ukoliko im ne ponudimo razloge da ostanu u svojoj zemlji.

Građevinska operativa iz Bosne i Hercegovine realizira zahtjevne projekte, kako na domaćem, tako i na inozemnom tržištu. Prema Vašem mišljenju, čime je zapravo uslovljen kvalitet poslovanja u građevinarstvu? Šta je ono što je ključno?

-Referense koje se uzimaju kao predmet razmatranja ponuda u građevinarstvu su uposleni kapaciteti, tehnologija i referense o izvedenim radovima. Ako sagledamo ova tri osnovna elementa, možemo zaključiti da je ljudski faktor nenadoknadiv i neizostavan za funkcionalno djelovanje i preostala dva elementa. Ovo možemo reći i općenito, ali posebnu ulogu ljudski resursi zauzimaju upravo u građevinskom sektoru. Strateško i efikasno upravljanje ljudskim resursima definitivno vodi izgradnji osnovnih konkurentskih prednosti. Upravljanje ljudskim resursima u građevinarstvu je specifičnog karaktera i svodi se na dva nivoa, upravljanje projektima u građevinarstvu i upravljanje na nivou organizacije poslovnog subjekta. Dakle, kvalitet poslovanja u građevinarstvu direktno je uslovljen kvalitetom izvedenih radova i poštivanjem rokova, što opet uslovljava upošljavanje visoko stručnih i kvalitetnih ljudskih resursa, ali i efikasno upravljanje ljudskim resursima, u cilju maksimalnog učinka i zadovoljstva zaposlenih. Menadžment građevinskih kompanija, bez velike podrške države, zapravo, samostalno „otvara vrata“ na tržištu i regiona, ali i šire, osigurava kontinuitet poslovanja kompanija, ali i zapošljavanja ljudi, te stiče referense, koje su neophodne za dalja učešća na tenderima i dobijanje poslova.
Facebook Twitter Print