Komentari i analize
Šta "radi" 1,5 miliona neaktivnog stanovništva u BiH
7.5.2021 06:07 | Indikator.ba
Piše: Borivoje Simić

U Bosni i Hercegovini, prema službenim podacima iz Ankete o radnoj snazi, ima 1,53 miliona neaktivnih osoba.

Neaktivne osobe, prema statistici, su one osobe koje imaju 15 i više godina i koje nisu svrstane niti u zaposlene niti u nezaposlene osobe. Dakle, riječ je o stanovništvu koje službeno ne doprinosi stvaranju nove vrijednosti.

Takvih je više nego onih koji su aktivni, a kojih je krajem 2020. godine bilo 1,39 miliona.

Podaci o (ne)aktivnosti stanovništva pokazuju koliko je bosanskohercegovačko društvo ekonomski anemično, budući da njegov bruto društveni proizvod stvara ograničen broj ljudi.

Ko su ljudi koji čine neaktivno stanovništvo?

Statistički to je uglavnom starija populacija budući da je 36,1% neaktivnih osoba u starosnoj grupi od 65 i više godina, a 26,3% u starosnoj grupi od 50 do 64 godine.

Kada je riječ o obrazovnoj strukturi, to su uglavnom osobe sa završenom osnovnom školom ili nižim obrazovanjem - takvih je naime gotovo polovina. Ostatak čine osobe sa završenom srednjom školom, a tek je 5,7 posto njih sa višom školom, fakultetom, magisterijem ili doktoratom.

U stvarnosti, riječ je o stanovništvu koje najčešće "nakačeno" na neki vid socijalnih davanja u državi, a što je dijelom i naslijeđe iz proteklog rata s ozbirom na veliki broj ljudi koji primaju naknade po osnovu učešća u ratu, zasluga, invalidnosti itd.

Jedan dio sasvim sigurno radi u neformalnoj ekonomiji, budući da ih statistika ne uspijeva obuhvatiti kao osobe koje primjerice rade na svom poljoprivrednom imanju ili su neplaćeni pomažući članovi domaćinstava.

Treba imati na umu da u BiH ima oko 700 hiljada penzionera i da je svaki četvrti stanovnik zemlje uživalac penzije te se finansira iz entitetskih budžeta.

Socijalna davanja u BiH su među najvećima u svijetu, budući da prema ranijim podacima Svjetske banke naša zemlja troši 4% svog bruto nacionalnog dohotka na novčane naknade kroz programe socijalne zaštite koji nisu bazirani na doprinosima (dakle izuzimajući zdravstveno, osiguranje, penziono osiguranje i osiguranja nezaposlenih lica). Boračke beneficije apsorbiraju čak oko tri četvrtine ukupne fiskalne potrošnje po ovom osnovu.

Ovakav sistem pomaže ekonomskom održavanju osoba bez da se radno angažuju.

Tim prije što istraživanja pokazuju da novčane naknade za socijalnu zaštitu koje se ne finansiraju iz doprinosa odlaze uglavnom statistički bogatijoj populaciji dok je siromašni dio stanovništva njima vrlo slabo pokriven.

Sve to čini da značajan dio nekativnih osoba faktički i ne želi da se radno angažuje, a čak i one osobe koje se vode kao nezaposlene na biroima za zapošljavanje većinom su pasivni tražioci posla.

Od onih koji su nezaposleni posao traži dvije godine i duže čak 126 hiljada osoba ili 56,8% od ukupnog broja nezaposlenih.

Reforme u zapošljavanju kao i reforme u socijalnim davanjima su potreba na koju godinama ukazuju međunarodne institucije poput Svjetske banke, MMF-a, ali vlade na njima uglavnom izbjegavaju raditi kupujući socijalni mir.
Facebook Twitter Print