Ekonomija
Potencijal vjetra u Hercegovini veći od potrošnje struje u BiH
14.5.2021 06:16 | Indikator.ba
Druga vjetroelektrana koju će graditi Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne bit će ona na lokaciji Poklečani sjeveroistočno od Posušja, odnosno nedaleko od mjesta Rakitna, s instaliranom snagom 132 megawata.

To je tek jedna u nizu vjetroelektrana za koje postoje golemi potencijali, ponajprije u Hercegovini i na području koje pokriva Elektroprivreda sa sjedištem u Mostaru, piše Večernji list BiH.

Kako je to i nedavno istaknuo generalni direktor EP HZ HB Marinko Gilja na temelju studije međunarodne agencije International Renewable Energy Agency (IRENA), urađena je studija procjene potencijala obnovljivih izvora energije na ovom prostoru.

Podaci pokazuju da isplativ potencijal vjetroelektrana iznosi 10.619 MW, a potencijalna proizvodnja 22.893 GWh. Samo radi usporedbe, po podacima Državne regulatorne agencije za električnu energiju, u 2019. cijela potrošnja električne energije u BiH iznosila je 12.330,13 GWh, s tim da se mora imati na umu kako je sredinom te godine ugašen i mostarski Aluminij, koji je bio najveći potrošač električne energije, što onda značajno smanjuje ukupnu bilancu u BiH.

Potencijali vjetroenergije pokazuju, zapravo, da su dvostruko veći od trenutnih potreba cijele Bosne i Hercegovine, uključujući čak i velike potrošače, kakva je bazna i metalska industrija.

Upravo je na obnovljivim izvorima energije cijelo svoje funkcioniranje i utemeljio EP sa sjedištem u Mostaru, a puno je manje to slučaj s EP BiH, a tek djelomično i Elektroprivreda Republike Srpske, kojoj je ipak najveći potencijal dovršetak planova vezanih uz Gornje horizonte, uz što se veže proizvodnja električne energije od vode.

EP Hrvatske zajednice Herceg Bosne radi na 30-ak razvojnih projekata obnovljivih izvora energije koji su u različitim fazama, od kojih su pojedini na početku, dok su drugi u visokoj fazi pripremljenosti za izgradnju.

Veliki problem za realizaciju projekata predstavljaju spore procedure. Treba imati na umu da su vjetroelektrane najčešće smještene u područjima udaljenim od komunikacijskih infrastruktura, potrošača i prijenosne mreže. Zbog toga su troškovi izgradnje vjetroelektrana značajno veći.

No, s druge strane, ta činjenica predstavlja izvjesnu prednost zbog mogućnosti pokrivanja šireg prostora BiH elektroenergetskom mrežom. To onda dugoročno smanjuje energetska ograničenja za izgradnju industrijskih kapaciteta.

Vjetroenergija je iznimno isplativa. Naime, u vijeku trajanja od oko 20 godina vjetroturbina ima "faktor iskorištenja" između čak 3000% i 8200%. To u prijevodu znači kako turbina proizvede između 30 i čak 82 puta više energije nego što je cijena njene izrade, dostave, korištenja i kasnijeg razmontiranja.
S tim da se ponovno na istome mjestu mogu postaviti novi vjetroagragati bez dodatnog ulaganja u infrastrukturu.

Nije nebitno i da izgradnja ovih objekata može u značajnoj mjeri potaknuti i domaću građevinsku operativu. Procjene govore kako se na taj način usmjeri najmanje 20 posto investicije za lokalne izvođače radova.

Zbog zavidnog potencijala u Bosni i Hercegovini, otvaraju se perspektive za razvoj pogona koji bi izrađivali dijelove za vjetroelektrane. I to ne samo za one koje bi se gradilo u BiH nego i cijelom svijetu s obzirom na veliki porast broja vjetroparkova koji se grade.
Facebook Twitter Print