Život i umjetnost
Sarajevo je 168. najskuplji grad na svijetu po troškovima za strane zaposlenike
1.7.2021 06:19 | Indikator.ba
Prema godišnjem rangiranju organizacije "Mercer", Sarajevo je rangirano na 168. mjestu od ukupno 209 svjetskih gradova po životnim troškovima za strane zaposlenike.

Na ljestvici koja uspoređuje cijene više od 200 različitih proizvoda i usluga poput stanovanja, prijevoza, hrane, odjeće, namirnica i zabave, Skoplje je najjeftiniji grad u regiji, a rangirano je na 192. mjestu ljestvice.

Najskuplji grad za život za međunarodne zaposlenike na Balkanu je Atena koja zauzima 115. mjesto na svijetu, a slijede je Ljubljana (126), Tirana (152), Beograd (163), iza kojih slijedi Sarajevo (168).

Najskuplji grad na svijetu za strane radnike ove godine je Ashgabat, gurajući Hong Kong na drugo mjesto. Prema Merceru, glavni grad Turkmenistana preuzeo je vodstvo zbog finansijske krize u zemlji, koja je dovela do nestašice hrane i hiperinflacije.

Beirut je zauzeo treće mjesto, popevši se za 42 pozicije na ljestvici kao rezultat ozbiljne i opsežne ekonomske depresije uslijed eskalacije nekoliko kriza - najveće finansijske krize u zemlji, panedmije COVID-19 i eksplozije luke u Bejrutu 2020. godine.

Tokio i Zürich su pali jedno mjesto s treće, odnosno četvrte na četvrtu i petu poziciju, a Šangaj je na šestom mjestu, što je za jedno mjesto više u odnosu na prošlu godinu. Singapur se s petog mjesta preselio na sedmo.

Ostali gradovi koji se pojavljuju u prvih 10 najskupljih gradova za međunarodne zaposlenike prema Merceru su Ženeva (8), Peking (9) i Bern (10).

Najjeftiniji grad na ovogodišnjoj ljestvici je glavni grad Kirgistana Biškek, a na posljednjih pet pozicija su i Lusaka, Tbilisi, Tunis i Brazilija.

Široko priznata ljestvica Mercera jedna je od najopsežnijih na svijetu, a osmišljena je kako bi pomogla multinacionalnim tvrtkama i vladama da utvrde strategije nadoknada za svoje emigrante. New York se koristi kao osnovni grad za sve usporedbe, a kretanja valuta mjere se prema američkom dolaru.

Vlade i velike tvrtke koriste se podacima iz ovog istraživanja kako bi zaštitile kupovnu moć svojih zaposlenika prilikom premještanja u inozemstvo. Tako se, primjerice, podaci o troškovima smještaja koriste za procjenu dodataka za stanovanje u inozemstvu.
Facebook Twitter Print