Ekonomija
Uvoznici iz zemalja regiona bi mogli da se okrenu Turskoj
16.7.2021 04:59 | Indikator.ba
Industrijski rast, razvoj infrastrukture i pogodnosti koje ima zbog položaja i cijena transporta u godinama koje dolaze uticaće na to da Turska bude prvi izbor za izvoz robe koju proizvode, a koju smo do sada praktikovali da uvozimo iz Kine.

Turska je u aprilu ove godine ostvarila istorijski izvoz. Njegova vrijednost je prema posljednjim statističkim podacima 18,8 milijardi dolara. Postignut je rast od vrtoglavih 109 procenata i kako u turskom nadležnom ministarstvu trgovine kažu - najveći aprilski ikada! Ovaj rezultat premašio je i najveće skorove do korona virusa.

Stručnjaci kažu da turska trgovina i industrija bilježe svoje vrhunce uporedo sa višestrukim skokom cijene transporta robe iz Kine, nestašicom brodskih kontejnera, blokadom Sueckog kanala i pojačanim kontrolama i zastojem zbog globalne epidemije virusa korona. Upravo je pandemija, smatraju, i napravila tektonske promjene na ekonomskoj globalnoj sceni, promijenila pozicije ključnih igrača i otvorila nove opcije uvoza i transporta za određene vrste robe. Brže, jednostavnije, bliže i jeftinije.

Cijena i brzina, i ovdje kao i u svakoj drugoj grani, igraju važnu ulogu. Prije samo nekoliko mjeseci, nedostatak kontejnera za robu, drastično je poskupio troškove prevoza iz Kine. Kontejnerski transport je poskupio 7 do 8 puta u odnosu na februar protekle godine, a cijene su i dalje vrlo nestabilne i rastu. Iako je prije svega nekoliko mjeseci prognozirano da bi se mogle vratiti na period prije početka pandemije, prevoznici ih i dalje drže na istorijskom maksimumu. Teret, na kraju lanca, naravno, snose - potrošači. Trgovci su raspoloženi da to izbjegnu alternativnim načinima nabavke robe, piše InStore Srbija.

Prema riječima Dragoljuba Rajića, iz Mreže za poslovnu podršku, nesumnjivo je da će kompanije na tržištu u regionu tražiti alternative kao i da će uzimati sve komparativne prednosti, kada je uvoz robe u pitanju. Naglašava da je za naše tržište važno da smanji cijene uvoza i da ulazna cijena robe bude niža. Kako kaže, osim što imamo potpisan Sporazum o slobodnoj trgovini sa Turskom, koji podrazumijeva uvoz i izvoz određene vrste robe bez carine, važan je i faktor blizine.

Najveća komparativna prednost su zapravo tranzitna vremena. Za drumski prevoz robe od Istanbula do Beograda tranzitno ij je 3 do 4 dana, a za brodski od Istanbula do Beograda preko Rijeke od 18 do 20 dana, tvrdi Kursad Tanriverdi, direktor logističke kompanije cargo-partner u Turskoj.

Ako uzmemo da je brodski transport, kao najpovoljnija transportna opcija iz Kine, sa tranzitnim vremenom od oko 45 dana u redovnim okolnostima, već mjesecima unazad vrlo nestabilan izbor, zbog rasta cijena i situacije sa transportnom opremom, uvoznici iz zemalja regiona, bi u sve većem broju mogli uskoro da se okrenu Turskoj, koja je i po kvalitetu i cijeni vrlo konkurentna za širok dijapazon proizvoda.

Oduvijek se smatra da je Turska bila važno središte, kako u kulturnom tako i za transportnom pogledu. Širenje željezničkog i teretnog saobraćaja sada bi trebalo da poboljša vezu zemlje sa Azijom pomoću transkaspijske rute Puta svile. U ulozi mosta između Evrope i Azije, Turska je već postavila snažne temelje, poput izgradnje impresivnog željezničkog tunela Marmarai.
Aktuelna vlada je takođe dobro svjesna ovog ekonomskog značaja i pratećih zahtjeva za infrastrukturom zemlje.
Kao rezultat, radi se na modernizaciji i postepenom širenju turske željezničke mreže brzim tempom.

Ne treba izgubiti iz vida da je vrijednost ukupnog izvoza iz Kine u 2020. godini bio 2.590 milijardi dolara, a da je u istom periodu iz Turske izvezeno 169 milijardi dolara, što čini samo 6% obima izvoza iz Kine.
Ova trgovinska velesila i dalje drži neprikosnovenu poziciju u izvozu sirovina, a vrijednost sirovina koje Turska uveze iz Kine na godišnjem nivou premašuje ukupan izvoz koji ostvari prema drugim zemljama, navodi InStore.
Facebook Twitter Print