Politika i društvo
Edhem Bičakčić: Gas će značajno poskupiti
2.8.2021 05:13 | Indikator.ba
Cijene prirodnog gasa za sljedeću grijnu sezonu značajno će se povećati a to znači da će u Sarajevu i drugim gradovima koji se griju na gas poskupiti i centralno grijanje. Tu nimalo optimističnu prognozu u intervjuu za Fenu saopštio je Edhem Bičakčić, predsjednik Bosanskohercegovačkog komiteta Međunarodnog vijeća za velike električne sisteme - CIGRE. Prognoza je rađena na osnovu vlastiteanalize aktuelnih kretanja cijena na svjetskom i domaćem tržištu energenata.

Do kakvih zaključaka ste došli kada su u pitanju gas, nafta, ugalj?

- Kao rezultat pandemije Covid 19 i iznimno blagih temperatura u prvim mjesecima 2020. godine došlo je do znatnog pada potrošnje prirodnog gasa u Evropi, što je uticalo na pad njegovih cijena na berzama. Progresivni oporavak tržišta prirodnog gasa započeo je u trećem kvartalu prošle godine kada je došlo do popuštanja mjera uzrokovanih Covid_19 i sezonske potražnje za električnom energijom. Pad temperatura u decembru prošle i prvom kvartalu ove godine godine je u velikoj mjeri uzrokovao rast cijena prirodnog gasa na evropskim berzama, a trend rasta je nastavljen i sredinom ove godine. Povećanju potrošnje prirodnog gasa je doprinio i oporavak industrije.

-Ove godine za prvih šest mjeseci u Bosnu i Hercegovinu uvezeno je prirodnog gasa 140 miliona kubnih metara u vrijednosti od 60 miliona KM. Nafte i naftnih derivata je uvezeno 750 hiljada tona u vrijednosti preko 600 miliona KM. Izvezeno je raznih ugljeva 120 miliona KM, a uvezeno 210 miliona KM. Pošto se cestovni, morski pa i avio saobraćaj počeo oporavljati, imamo tedenciju povećane potražnje i povećanja cijena nafte što će trajati nekoliko sljedećih mjeseci, kada se očekuje potpuni oporavak tržišta naftom.

Cijene prirodnog gasa za sljedeću grejnu sezonu će značajno porasti, što je s jedne strane uzrokovano rastom cijena nafte, a s druge strane slabim punjenjem evropskih skladišta prirodnog gasa usljed kontinuiranog smanjivanja dotoka gasa iz Rusije, zbog ograničenog zakupa transportnih kapaciteta kroz Ukrajinu. Značajnom pražnjenju skladišta prirodnog gasa, doprinijelo je i hladno proljeće. Povećanu potražnju za prirodnim gasom donekle bi mogao ublažiti novi gasovod Sjeverni tok 2, koji će uskoro biti stavljen u pogon. Ovo povećanje cijena prirodnog gasa će sigurno u izvjesnoj mjeri pogoditi potrošače prirodnog gasa u Bosni i Hercegovini tokom naredne grejne sezone.

Šta se događa sa cijenama električne energije na berzama i kako se to odražava na uvoz i izvoz energenata u BiH?

-U prvom polugodištu ove 2021. godine fizički obim izvoza električne energije iz Bosne i Hercegovine, je iznosio 4.5 TWh, u vrijednosti od 380 miliona KM, što predstavlja finansijski i količinski porast od 33% . Kada se posmatra uvoz električne energije, on je u prvom polugodištu 2021. godine, iznosio 1.5 TWh i veći je za 14% u odnosu na isti period 2020. godine. Vrijednost uvezene električne energije je iznosila 60 miliona i manja je za 15%. Cijene električne energije na tržištu(u bandu), su se u prvom polugodištu kretale oko 65 EUR za MWh. Kada se gleda početak drugog polugodišta može se reći da je došlo do naglog skoka cijena električne energije na berzi, čak za 50 posto tako da se cijene električne energije u bandu kreću od 90 - 100 EUR/MWh te očekujem da će tako ostati do kraja ove godine. Trenutno, dnevne cijene na tržištu se kreću oko 120 EURO/MWh, dok satne dostižu i do 180 EUR/MWh. Naglom skoku cijena električne energije na tržištu je najviše doprinio skok cijene emisija polutanata u Evropi, prevashodno CO2, koje se kreće od 50 do 55 EUR po toni, ali i trenutna sušna hidrologija u regionu. Ovome, treba dodati povećanu potrošnju električne energije usljed toplotnog talasa u Evropi i značajan porast cijena nafte i gasa u svijetu.

Čemu se još možemo nadati u narednom periodu?

- Stopa pokrivenosti uvoza izvozom svih roba i usluga je u Bosni i Hercegovini u ovom šestomjesečnom periodu 2021. godine iznosila je 67.7 posto, dok je stopa pokrivenosti uvoza izvozom energije i energenata iznosila 57.5 posto. Mi u oblasti energetike moramo postaviti cilj da imamo 100 posto pokrivenost uvoza izvozom, odnosno koliko uvozimo da toliko i izvozimo. Posebno ističem nadolazeće globalne svjetske energetske tranzicijske procese, koje mora Bosna i Hercegovina slijediti. To znači da je započet i odigrava se proces zamjene proizvodnje energije iz fosilnih goriva energijom iz obnovljivih izvora. Pored toga dolazi do postepenog napuštanja vozila sa motorima sa unutrašnjim sagorijevanjem i prelaska na vozila sa električnim motorima - elektrifikcija transporta. Kada ovi procesi potpuno zažive, praktično, udio nafte u energetskom bilansu zemlje više neće postojati, odnosno neće biti troškova uvoza nafte, ali je mora zamijeniti električna energija iz obnovljivih izvora. Naša obaveza je smanjenje stakleničkih gasova odnosno dekarbonizacija privrede. Da bi Bosna i Hercegovina uhvatila priključak sa ovim energetskim tranzicijskim procesima, moramo ubrzano raditi na izgradnji novih obnovljivih izvora energije. Električna energija, nafta i prirodni gas su berzanske robe, ali oscilacije cijena kod naših potrošača su prisutne samo kod uvoznih energenata (nafta i prirodni gas), dok kod električne energije imamo u suštini konstantne i prihvatljive cijene jer se radi o domaćem proizvodu. Zato trebamo uvijek podržavati domaću proizvodnju, a tamo gdje uvozimo moramo osigurati diverzifikaciju izvora i pravaca snabdijevanja uz zdravu tržišnu konkurenciju.
Hajdar Arifagić
Facebook Twitter Print