TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Komentari i analize
Koliko su cijene "napuhale" bh. izvoz i uvoz
18.1.2022 06:51 | Indikator.ba
Bosna i Hercegovina u 2021. godini u poređenju sa prethodnim godinama zabilježila je vrijednosno znatno veći izvoz nego količinski, što upućuje da je izvozni rezultat dobrim dijelom zasnovan na rastu cijena roba na tržištu pod uticajem pandemije, izvještava Indikator.ba.

Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, bh. izvoz je za jedanaest mjeseci 2021. godine iznosio 13,2 mlrd KM i za 22 posto je veći nego u cijeloj 2020. godini.

Istovremeno, količinski je izvezeno robe u vrijednosti 8,49 milijardi kilograma, što je svega 1,4 posto više nego u 2020. godini, a -3,4 posto manje nego u pretpandemijskoj 2019., kada je izvoz iznosio 8,79 mlrd kilograma.

Kao što je poznato u pandemiji su zbog poremećenih lanaca snabdijevanja i povećane potražnje rasle cijene mnogih roba, a posebno se to odnosi na metale, energenete poput električne energije, nafte i gasa i drugog što je uticalo na vrijednosno veći izvoz i uvoz. Takođe je poznato da je Bosna Hercegovina "jaka" u izvozu elektro i metalskog sektora, a na drugoj strani dosta uvoza ovog (ali i nekih drugih sektora poput tekstila i obuće) se realizira radi izvoza.

Mnoge je iznenadila vijest da je Aluminij ponovo u vrhu vodećih bh. uvoznika i izvoznika u zemlji, mada radi sa znatno smanjenim kapacitetom nego što je to nekada bilo.

Njegove performanse u 2021. je "napuhala" i veća cijena aluminija i obojenih metala općenito na tržištu.
Tako podaci Vanjskotrgovinske komore BiH pokazuju da je za jedanaest prošlogodišnjih mjeseci iz BiH izvezeno 129,0 miliona kilograma aluminija i proizvoda od aluminija za koji je istrženo 821,6 miliona KM.

U 2020. godini BiH je izvezla ove sirovine i proizvoda na njegovoj bazi 66,49 miliona kilograma, a zarađeno je "svega" 301,1 milion KM, dok je u 2019. godini za 102,5 miliona kilograma dobijeno na stranim tržištima 543,2 miliona KM.

Iz ovih podataka vidljivo je da zarada od izvoza aluminija u 2021. godini u odnosu na prethodne godine bila puna veća nego što su bile izvezene količine, što se može pripisati većoj cijeni ovog proizvoda.

Uticaj cijena na izvoz može se takođe vidjeti na gvođžu i čeliku kojeg smo izvezli u količini od 733,88 miliona kilograma za jedanaest mjeseci 2021. godine, a za koje je istrženo 770,5 miliona KM.

Zarada od izvoza istih proizvoda u 2019. godini bila je znatno "mršavija" 575,7 miliona KM, mada je količinski izvoz bio neznatno manji 716,8 miliona kilograma. U 2020. je za 631,1 milion kilograma, zarađeno tek 459,2 miliona KM na ovim proizvodima.

Ista situacija je sa uvozom, koji je također bilježio eksplozivan rast između ostalog potaknut i cijenama te je za jedanaest mjeseci 20121. godine iznosio 19,7 mlrd KM i vrijednosno bio veći za 14,7 posto nego 2020., ali je količinski bio manji za - 0,3 posto nego u 2020. godini i čak -12,3 posto nego u 2019. godini.

Primjerice, na uvoz mineralnih goriva, mineralnih ulja i proizvoda za 11 mjeseci 2021. godine BiH je potrošila 2,32 mlrd KM za 3,18 mlrd. kilograma, dok je u 2020. godini za iste ove proizvode izdvojila "svega" 1,64 mlrd KM, za nešto manju količinu od 3,05 mlrd kilograma.

U 2021. godini za 3,53 mlrd kilograma ovih proizvoda plaćeno je 2,75 mlrd KM.

Ova gruba analiza pokazuje da je uticaj cijena proizvoda na rezultate u vanjskotrgovinskoj razmjeni bio znatan, mada treba priznati i da je oporavljena privreda u 2021. godini ostvarila dobre rezultate koji su bili pogoršani u pandemijskoj 2020. godini.

Naravno, na količinske i vrijednosne promjene u vanjskotrgovinskoj razmjeni nisu samo uticale cijene.

Neka serioznija analiza mogla bi pokazati da li je i u kojoj mjeri bilo promjene u strukturi razmjene i koliko je ne ukupni rezultat uticao veći ili manji uvoz proizvoda sa većom dodanom vrijednošću.
Facebook Twitter Print
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA