TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Ekonomija
INTERVJU Dominik Raškaj: Uvoz radne snage iz istočnih zemalja treba biti posljednja opcija
25.5.2022 05:14 | Indikator.ba
Poslodavcima u Bosni i Hercegovini najviše nedostaju zidari, tesari armirači, te vozači kamiona, ali prije nego što se posegne za uvozom radne snage trebalo bi pomoći poslodavcima da zadrže postojeće radnike i privuku one koji su već u EU da se, usljed aktuelne energetske krize, vrate u zemlju, kazao je u razgovoru za Indikator.ba Dominik Raškaj, marketing i PR menadžer na portalu boljiposao.com.

Raškaj je komentarisao uvoz radne snage iz istočnih zemlja i uticaj aktuelnog povećanja plaća u bh. entietima na tržište rada, a dao je i određena savjete o tome što bi trebalo učiniti da se tržište rada u BiH stabilizuje.

Kakvo je trenutno stanje na tržištu rada, kakve su potrebe kompanija i da li je situacija na tržištu rada alarmantna imajući u vidu da, primjerice, u Republici Srpskoj najavljuju ubrzavanje procedura za uvoz stranih radnika?

- Situacija je zabrinjavajuća, poglavito u građevinskom i transportnom sektoru gdje nedostaje enorman broj radnika, a s obzirom na najavu pojedinih tvrtki iz Europe koji bi zbog energetske krize prebacili poslovanja u BiH ta potražnja bi mogla biti veća. Svakako da podržavam i pozdravljam odluku o ubrzavanju procedure u RS-u, ali isto tako veoma važno je napomenuti da će poslodavci morati isto tako osigurati obuku za radnike iz istočnih zemalja kako bi se mogli prilagoditi našem trzištu. To hoće iziskivati određene nove troškove ali mislim da danas nikome nije u interesu da se tvrtki pričini šteta. Jer, vi možete riješiti problem radne snage ali ukoliko želite ostati konkuretni na tržištu trebate imati kvalitetu proizvoda i usluga a vi bez toga na kraju krajeva nemate ni kvalitetne kupce.

U BiH je tendencija u posljednje vrijeme da se povećavaju plaće, evo u RS-u dižu minimalnu na 650 KM. U Federaciji BiH je nedavno podignuta na 563 KM, a jaki su glasovi da to bude više, čak i 1.000 KM. Koliko je to dobro za tržište rada i da li smo još uvijek tržište sa jeftinom radnom snagom?

-Pa, ja vas moram ispraviti tu, mi smo tržište sa kvalitetnom radnom snagom, ali naravno da ima kao i u svemu neodgovornih pojedinaca koji nanose mrlju cijelom sektoru poduzetništva, tu prije svega krivim nadležene organe koji ne sprovode stroge kontrole s ciljem što boljih uvjeta za same radnike. U Bosni i Hercegovini se za onoga ko želi da radi može naži kvalitetan i dobro plaćen posao. Bitno je da se investicije nastavljalju, da stižu nova ulaganja koja će zasigurno dolaziti iz EU pa je onda i minimalac od 1.000 KM realan. Ali, bez svega ovoga kriza ce se samo produbljavati.
Mislim da su obzirom na novonastale situacije u EU prošla ta vremena kada se moglo reći „e pa gore se može više zaraditi“. Mislim da se BiH ali i zemlje Balkana nalaze u puno boljoj situaciji i tu situaciju treba mudro iskorititi kao što to radi Turska.

Šta je rješenje za zadržavanje radnika u BiH? Je li to samo cijena rada? Da li naši poslodavci mogu ponuditi radnicima ono što primjerice nude u Njemačkoj i drugim zemljama?

-Nije više to ni stvar primanja, možda će ovo nekome zvučati smiješno ali primanja su korektna i tu ste na svom teritoriju, gore kada odete u Njemačku vi ste za tog istog Nijemca uvijek treća klasa i bez obzira na diplome smatrat će vas klasom niže. Najveći problem je politička situacija i politička prepucavanja, a poslodavci nude onoliko koliko mogu. Možemo vidjeti da se ništa nije radilo u pogledu cijena goriva gdje nisu uvedena ograničenja, nisu ukinuti brojni nameti kako bi se smanjila inflacija tako da na kraju krajeva poslodavac nema puno prostora ponuditi više. Može jedino ići na opciju smanjenja proizvodnje ili radne snage što u konačnici znači i prekid suradnje jer kupcu prestajete biti pouzdan dobavljač. Potrebno je ostaviti se nepotrebnih izjava lokalnih političara i prepucavanja a koja rade štetu BiH tako što nam odlazi kvalitetna mlada radna snaga.
Ne bi želio ulaziti u detalje što se tiče ekonomskih pitanja jer nisam kompetentna osoba za to, ali mogu samo reći da je potrebno da se prije svega pomogne poslodavcima sa paketima pomoći kroz smanjenje nameta i zamrzavanje cijena goriva, olakšati pristup i papirologiju novim investitorima i to kada uradite poslodavac ima mogućnost ponuditi više kako bi zadržao radnu snagu.

Kakva su Vaša iskustva, za koja zanimanja vlada nestašica, a za kojima bi mogla uskoro zavladati. Hoće li nam, kako se već govori, Indijci mijesiti i kruh?

-Najviše nedostaju zidari, tesari, armirači, a vozači kamiona su sad najveći problem i ukoliko se bude nastavila kriza sa radnom snagom u trasnportu vrlo je moguće da bi moglo doći do poremećaja u snabdijevanju robom slično kao što smo vidjeli u Velikoj Britaniji. E tu bi tek nastao veliki problem ali i tu nije stvar plata koliko carinska procedura gdje se zaista izgubi mnogo vremena. I već možemo vidjeti da su transportne tvrtke iz BiH počele seliti u druge države. Ali isto tako i ostale grane ne zaostaju u potražnji za radnom snagom. Italija je počela masovno uvoziti radnu snagu iz Indije. Trebamo pomno pratiti kako će se stvari tamo odvijati i ne letiti pred rudu jer ako bude više štete nego koristi nije se ništa postiglo s tim.
Ponavljam određenim paketima treba pomoći privući potencijalne građane koji bi se vratili iz EU zbog energetske krize, pomoći poslodavcima kroz određene mjere a tek onda posljednja opcija na stolu radna snaga iz istočnih zemalja.
Došli smo u period u kojem je jako nezahvalno prognozirati na duže staze i trebamo vidjeti da li će ove mjere dati određene rezultate. Prognoza je da će inflacija dosegnuti svoj maksimum do sredine 2023 godine a do tad mi inflaciju trebamo pomno pratiti i naravno s mogućnostima prilagoditi se na što bolji način. U tom smislu dovoljno je samo reći trebamo vidjeti kako to uspješno radi Mađarska.

Razgovarao: B. SIMIĆ
Facebook Twitter Print
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA