TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
Komentari i analize
Trgovinska razmjena i kriza: Susjedi su sve bliži
21.9.2022 05:05 | Indikator.ba
Aktualna kriza, koju karakterišu poremećaji u lancima snabdijevanja i energetska kriza, doveli su do promjena u vanjskotrgovinskoj razmjeni
Bosne i Hercegovine, a što se ogleda u većoj orijentaciji na trgovinu sa susjedima.

Njemačka već neko vrijeme nije glavni vanjskotrgovinski partner, još prošle godine tu titulu preuzela je Italija, ali ove godine došlo je do novih promjena na listi najvećih zemalja po uvozu i izvozu, a gdje sve bolje pozicije zauzimaju susjedi - Hrvatska i Srbija.

Hrvatska je drugi mjesec zaredom najveće izvozno tržište za bh. robe, a sa ovom zemljom sa kojom je redovno imala deficit, i to popriličan,
BiH je uspjela uravnotežiti razmjenu.Pokrivenost uvoza izvozom sa Hrvatskom za osam mjeseci ove godine je iznosila visokih 97,2 posto, prema podacima Agencije za statistiku BiH.

Plasman robe u ovu zemlju iznosio je u periodu januar-juni 1,77 milijardi KM, dok je uvoz iz Hrvatske bio tek za oko 50 miliona KM veći, 1,82 milijardi KM.

Druga značajna promjena odnosi se na istočnog susjeda Srbiju, koja se uvrstila na drugo mjesto po uvozu potisnuvši Njemačku na treće mjesto.

Uvoz iz Srbije iznosio je za osam mjeseci ravno 2,0 milijarde KM, i tek je za nešto više od 200 miliona KM manji od onoga iz Italije koja i dalje drži primat.
BiH sve bolje stoji u razmjeni sa Srbijom pa je pokrivenost uvoza izvozom sa ovom zemljom već dostigla 80 posto.

Postaje jasno da je aktualna kriza zbližila susjede, što se posebno odnosi na trgovinu strateškim proizvodima kojima su cijene jako porasle. Primjerice, od 824 miliona vrijednog bh. izvoza električne energije u periodu januar-avgust, glavnina je otišla upravo u Srbiju i Hrvatsku.
Osim toga, od prije nekoliko mjeseci krenule su i isporuke uglja iz BiH za srbijansku Elektroprivredu.
Boljoj poziciji BiH u razmjeni sigurno su doprinijeli i aluminij i proizvodi metalne industrije koji su takođe snažno poskupjeli a koji su među glavnim bh. izvoznim stavkama.

Ne treba zanemariti ni uticaj zabrana izvoza pojedinih proizvoda, za koje su u susjednoj Srbiji i Hrvatskoj više posezali nego u BiH, a što se najčešće odnosi na prehrambene proizvode koje i jedna i druga zemlja jako puno izvoze u BiH. To je sigurno uticalo na manji uvoz u BiH, ali i ostavljalo veći prostor bh. kompanijama za izvoz na druga konkurentska tržišta u regiji.

Da su susjedne zemlje sve bitnije u trgovinskoj razmjeni zorno potvrđuje zvanična statistika.
BiH je u razmjeni sa zemljama CEFTA-e zabilježila u periodu januar-avgust porast izvoza za 57,9 posto, dok je istovremeno izvoz u zemlje EU imao rast
po znatno manjoj stopi od 35,2 posto.

Budući da puno više izvozi u zemlje CEFTA nego što uvozi (rast uvoza 32,4 posto) BiH je u ovoj godini uspjela potpuno eliminisati deficit u razmjeni sa zemljama u ovoj zoni slobodne trgovine, te je pokrivenost uvoza izvozom dovela na nivo od preko 100 posto.

Moguće je da su boljoj razmjeni unatar CEFTA-e doprinijeli i napori koji se preduzimaju na olakšavanju trgovine a koje u posljednje vrijeme intenzivnije vodi vodstvo ove trgovinske asocijacije.

B. S.
Facebook Twitter Print
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA
TEKST SE NASTAVLJA ISPOD OGLASA