Nacrt Plana upravljanja Spomenikom prirode Prokoško jezero 2024. – 2034. predviđa ulaganja od 6.425.000 KM.
Ministarstvo prostornog uređenja, građenja, zaštite okoliša, povratka i stambenih poslova Srednjobosanskog kantona, Općina Fojnica i privremeni upravitelj JKP Šćona izradili su nacrt plana nastojeći da se ostvare preduvjeti za efikasnije upravljanje, očuvanje i dalji razvoj ovog zaštićenog područja koje obiluje prirodnim ljepotama i predstavlja izuzetan turistički potencijal.
Nacrt plana izradio je sarajevski Centar za ekologiju, obrazovanje i održivi razvoj CEKOOR i ovo je prvi dokument upravljanja zaštićenim područjem od proglašenja 2006. godine. U izradu plana, kako se navodi, bio je uključen niz institucija, predstavnika lokalne samopuprave, naučnih i istraživačkih institucija, stručnjaka i zainteresiranih strana, a koji su se kroz sastanke radne grupe složili u zajedničkoj viziji: spomenika kao nadaleko poznatog područja, očuvane jedinstvene prirode i iznimno vrijednog glacijalnog jezera.
Koncept upravljanja SP Prokoško jezero morat će se oslanjati na jasne finansijske mehanizme i konkretne finansijske izvore neophodne za funkcioniranje i ostvarivanje ciljeva zaštićenog područja. Sredstva za rad i obavljanje djelatnosti u zaštićenom području SP Prokoško jezero osigurat će se: iz Budžeta Srednjobosanskog kantona, Općine Fojnica, vlastitih prihoda Upravitelja (ulaznice za posjetitelje, naplata parkinga, naknade za obavljanje, dopuštenih djelatnosti u SP, usluge stručnog vođenja, prodaja suvenira i dr.), donacija i projekata (nacionalni i međunarodni projekti finansiranja).
Ostali oblici finansijske podrške neophodne za upravljanje trebali bi se, kao što je to praksa širom svijeta, temeljiti na aktivnostima fondova i različitih agencija, nevladinih organizacija, međunarodnih organizacija i strukovnih društava.
Ukupna sredstva potrebna za provođenje predloženih mjera i aktivnosti Plana upravljanja Spomenika prirode Prokoško jezero za period od deset godina iznose 6.425.000 KM,
Nakon što istekne Odluku o upravljanju, korištenju i imenovanju privremenog upravitelja SP Prokoško jezero ( JKP Šćona) bit će neophodno definirati stalnog upravitelja SP Prokoško jezero ili osnovati novu javnu ustanovu za upravljanje područjem.
Planom upravljana predviđena su veća javna ulaganja, primarno u putnu infrastrukturu, sanaciju dijela oko jezera koje je degradirano brojnim antropogenim uticajima te druga ulaganja u usluge zaštićenog područja i upravitelja. Javna ulaganja u usluge i infrastrukturu od različitih nivoa vlasti (općina, kanton, Federacija BiH) i Turističke zajednice SBK osnovna su pretpostavka kontinuiranog razvoja SP
Prokoško jezero, navodi se u dokumentu.
Anketa provedena među mještanima pokazala je da jedan dio lokolane zajednice smatra da su bespravno sagrađeni vikend objekti ključni problem na području.
Iako je Prokoško jezero proglašeno zaštićenim područjem gdje je zabranjena bilo kakva gradnja objekata, to nije spriječilo pojedince da izgrade vikendice i time ugrožavaju zaštićeno područje. Osim navedenog kroz anketiranje naveden je niz drugih problema vezanih za SP Prokoško jezero a neki od njih su: problem sa čistoćom samog područja, nizak nivo ekološke svijesti lokalnog stanovništva, neadekvatno ponašanje pojedinih turista, problem sa električnom energijom i mobilnim signalom (inernetom), problem sa vodosnabdijevanjem lokalnih objekata pitkom vodom, problem sa nepostojanjem javnog toaleta/sanitarnih čvorova na cijelom području, kretanja motornih vozila, itd. Također, postoji nepovjerenje unutar zajednice što vodi promjenama u kulturi ponašanja i nedostatku komunikacije sa predstavnicima Općine.
Površina Spomenika prirode Prokoško jezero je 2.225 hektara.
Područje ima bogatu historiju, tradiciju i kulturnu baštinu te još uvijek prisutan tradicionalni način života i djelatnosti.
Prokoško jezero, po kojem je i proglašeno zaštićeno područje, glečerskog je porijekla a formirano je kroz različite faze - od pleistocena do danas. Zbog toga pripada grupi jezera koja se popularno zovu - "Gorske oči". Prema podacima iz Izvještaja o trenutnom stanju populacije ribljih vrsta na Prokoškom jezeru i projekcije njihovog utjecaja na populaciju alpskog tritona površina jezerskog basena iznosi 48.330 m2. Dužina jezera je 426 m, maksimalna širina 191,3 m, a srednja širina 113,4 m, dok je dužina obalske linije 1.060,5 m. Srednja dubina jezera iznosi 5,7 m, a maksimalna 13,0 m. U jezeru egziszira ukupno 103 vrste koje imaju status ugroženosti.
Na području Prokoškog jezera posebnu pažnju privlači staro katunsko naselje. Katunski put "Vranički
katuni“ koji povezuje pet katunskih naselja planine Vranice i dio je tematske staze katunskih naselja u BiH i Crnoj Gori. Katunska naselja su aktivna od polovine maja do polovine septembra, kada se stočari spuštaju u svoja sela. Život u katunskim naseljima je podređen brizi o životinjama i sakupljanju plodova. Čiste planinske vode ima u izobilju, pogodno je za planinare, izletnike i ribolovce da uživaju u čarima prirode. Stanovnici su gostpoljubivi i prijatni, a dozvolit će vam da učestvujete u nekim od tradicionalnih aktivnosti koje predstavljaju njihov svakodnevni život.
Makadamski put koji vodi prema SP Prokoško jezero je u jako lošem stanju. U junu 2022. godine Općina Fojnica je zajedno sa ŠPD Šume Središnje Bosne i Upraviteljem počela sa sanacijom pojedinih dijelova. Iako su pojedine dionice sanirane, put je još uvijek izrazito loš i treba kontinuirano raditi na daljoj sanaciji.
Turizam u SP Prokoško jezero je veoma razvijen, a broj posjetilaca se povećava iz godine u godinu. Interes domaćih i stranih turista za boravak u SP Prokoško jezero bilježi kontinuirani porast.
Upravitelj naplaćuje ulaz u SP Prokoško jezero u obuhvatu prve zaštićene zone. Trenutna cijena ulaska iznosi 2,00 KM za odrasle osobe, 10,00 KM za ulazak vozilom unutar dijela parking prostora koji se nalazi u nukleusu i 5,00 KM za vozila na parking prostoru ispred ulazne kapije. Prihodi od naplaćenih ulaznica, zajedno sa propusnicama i događanjima prosječno se kreću oko 65.000,00 do 75.000,00 KM godišnje.
Najčešći posjetioci na prostoru SP Prokoško jezero su ljubitelji prirode, lokalno stanovništvo prostora Općine Fojnica, strani turisti (sa najvećim brojem iz Ujedinjenih Arapskih Emirata), studenti Univerziteta u Sarajevu, te gosti koji odluče da posjete u lječilište Reumal i Franjevački Samostan.
Foto: JKP Šćona