Broj nezaposlenih osoba u Bosni i Hercegovini treći mjesec zaredom raste, pokazuju podaci Agencije za rad i zapošljavanje BiH.
Naime, kako se navodi u ovim podacima, zaključno sa krajem avgusta u BiH bilo je 329.829 osobe na evidencijama zavoda i službi zapošljavanja u Bosni i Hercegovini.
"U odnosu na prethodni mjesec broj nezaposlenih osoba je veći za 1.155 ili 0,35%. Od ukupnog broja osoba koje traže zaposlenje, 196.029 ili 59,43% je žena. U odnosu na isti period prošle godine nezaposlenost u BiH je manja za 20.487 osoba ili 5,85%", istakli su iz ove agencije.
Dodali su da se nezaposlenost smanjila u Republici Srpskoj za tek 38 osoba (0,07%) i u Brčko distriktu BiH za 24 osobe (0,2%), a povećala u Federaciji BiH za 1.217 osoba (0,47%).
Ističe se da je od ukupnog broja registrovanih nezaposlenih osoba u avgustu 2024. godine, novoprijavljenih osoba koje traže posao bilo 14.820, od čega 7.970 žena.
"Broj osoba brisanih s evidencije zavoda i službi zapošljavanja je 13.743. Broj brisanih žena sa evidencije je 6.824. Od ukupnog broja brisanih sa evidencija zavoda i službi zapošljavanja zaposleno je 5.778 ili 42,04% od čega 3.073 žene ili 53,18%.
U avgustu 2024. godine, poslodavci su zavodima i službama zapošljavanja u BiH prijavili 5.235 potreba za zapošljavanjem novih radnika, od toga 721 žena, dok je registrovani broj osoba kojima je prestao radni odnos u izvještajnom periodu iznosio 9.442", piše u podacima.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u julu 2024. godine, broj zaposlenih osoba u BiH iznosio je 853.166, a od toga je 386.608 žena. U odnosu na juni 2024. godine, broj zaposlenih osoba se smanjio za 0,2%, a broj zaposlenih žena smanjen je za 0,6%.
Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je da razloge za ovaj kratkoročni trend treba tražiti u prilagođavanju firmi smanjenom obimu posla na način da prekidaju kratkoročne ugovore pokušavajući na taj način kontrolisati svoje fiksne troškove.
"Osim ove ciklične komponente, treba imati u vidu i efekat izborne godine kada se po običaju aktiviraju programi za pripravnički staž i zapošljavanje, te se na zavode prijave oni koji su bili van kontingenta radne snage i time podižu broj nezaposlenih. Ozbiljniju zabrinutost može izazvati paralelni pad broja zaposlenih i rast broja nezaposlenih u periodu od dva uzastopna kvartala. Tada bi se već morale formulisati antikrizne mjere koje bi zaustavile eventualnu daljnju recesiju", naveo je Mlinarević za "Nezavisne novine".
Foto: Pexels