Izmjene zakona da bi IRB obavljala usluge platnog prometa i omogućila funkcionisanje firmi koje su pod američkim sankcijama usvojene su u Parlamentu Srpske.
Međutim, gotovo 5 mjeseci kasnije, ova institucija i dalje nije ni blizu uspostavljanju platnog prometa iako je u međuvremenu promijenjen i direktor.
Da li je u pitanju teška i dugotrajna procedura uvođenja IRB-a u sistem platnog prometa ili strah od sankcija?
Iako je sve urađeno tako da je zakon na strani onih kojima odgovara, neprimjenjivanje izmjena zakona o platnom prometu u IRB-u je možda jedinstven slučaj gdje se sve uradilo kako treba ali negdje je zapelo.
Niko ne zna gdje je kamen spoticanja, ali da nešto ne štima pokazuje i to da je direktor IRB-a Dražen Vrhovac naprasno u avgustu ove godine podnio ostavku. I od tad mu se gubi svaki trag.
I kao što to uvijek biva, pažnju javnosti nije izazvalo pitanje zašto IRB nije počela da obavlja platni promet nego gdje je nestao Dražen Vrhovac.
Čak je i njegova ostavka nerazjašnjena jer prvo je on saopštio javnosti da podnosi ostavku na tu poziciju, a samo nekoliko dana kasnije demantovao ga je premijer Radovan Višković koji je javno rekao da je Vrhovac ustvari smijenjen.
Bilo da je smijenjen ili podnio ostavku, Vrhovac je nakon toga nestao iz javnosti, a prestao je da dolazi i na sjednice parlamenta Srpske ali uredno prima poslaničku platu.
Pitali smo i IRB šta koči rad na uspostavljanju platnog prometa. Oni kažu da je to kompleksan i složen posao i samim tim i dugotrajan.
"Investiciono-razvojna banka Republike Srpske poslove platnog prometa u cjelosti će obavljati slijedeći domaće regulative, međunarodne principe i pravila koja uređuju ovu oblast bankarskog poslovanja, što znači da neće postojati nikakav rizik za postojeće ili buduće korisnike". poručeno je iz IRB RS, izvještava RTV BN.
Uvođenje IRB-a u platni promet kako bi se spasile, prema tvrdnjama stručnjaka, firme koje su dobile američke sankcije, dovode u opasnost da na crnoj listi završi i ova finansijska institucija čiji se rad i ranije dovodio pod sumnju.
Postavlja s pitanje da li je komercijalizacija IRB-a početak njenog kraja, ako se uzme u obzir da su prethodna iskustva pokazala da vlast u Srpskoj ne zna upravljati bankama što se može vidjeti na primjeru Banke Srpske, kažu ekonomisti.
"Jasno je da su te izmjene zakona iznuđene američkim sankcijama tj. da je cilj bio da se omogući pojedincima i frimama koje su pod američkim sankcijama i nemaju račune u bankama da to ide preko IRB mogu oni da nađu različita obrazloženja druge prirode ali to je tako i jednostavno", kaže Jelena Trivić, ekonomista.
FOto: IRB RS