Mala i srednja preduzeća čine okosnicu razvoja privrede u Bosni i Hercegovini. Zapošljavaju više od 60 posto radne snage i kreiraju novu vrijednost u ekonomiji. Podrške vlasti ne nedostaje na nižim nivoima, ali je birokratska procedura pokretanja biznisa još komplikovana. Pred razvijenim i izvozno orijentisanim preduzećima novi su izazovi u kojima im je pomoć u transformaciji preduzeća od izuzetnog značaja.
Šerif Nišić iz Tuzle vlasnik je izvozno orijentisane firme za proizvodnju plastične stolarije.
"Dosad nismo od države dobijali nikakve subvencije, doduše nismo ni tražili i nemamo uglavnom nikakvih problema prilikom izvoza". Nišić kaže da su izazovi za preduzeća koja izvoze u Evropsku uniju, poput njegovog, prilagođavanja pravilima zemalja članica.
ADMIR ČAVALIĆ, Odbor za ekonomsku i finansijsku politiku Zastupničkog doma Parlamenta FBiH
"Država, odnosno različiti nivoi vlasti kada govorimo o Bosni i Hercegovini, trebaju da se fokusiraju na te poticaje koji pomažu tim poduzećima, finansijski ili nefinansijski, kroz obuku, znanja i slično. Svejedno, transfer je isti, da prevaziđu te prepreke i izvrše te ključne transformacije", izvještava BHRT.
Ove potrebe preduzeća prepoznali su u resornom ministarstvu Tuzlanskog kantona, usmjeravajući dalje planove u tom pravcu.
EDIN DURAKOVIĆ, ministar privrede Tuzlanskog kantona
"Postoji mogućnost da ćemo svoja sredstva uložiti u obnovljive izvore električne energije iz razloga što nam sleduje 1.1.2026. godine, kada će na snagu stupiti karbon taksa, odnosno si bam taksa za izvozno orijentisane firme, a znamo da su izvozne firme zaista okosnica razvoja Tuzlanskog kantona".
Kada je riječ o podršci novoregistrovanim firmama, ona u najvećoj mjeri dolazi sa nivoa lokalnih zajednica.
ZIJAD LUGAVIĆ, gradonačelnik Tuzle
"Grad Tuzla podržava novoregistrovane kompanije u prvoj godini i drugoj godini rada. Ovu metodologiju smo promijenili prije neke tri godine, gdje smo do tada podržavali privredne subjekte, odnosno obrte samo u prvoj godini rada. Sada podržavamo i u prvoj i u drugoj godini rada, jer druga godina je neizvjesna godina u njihovom poslovanju. Tek nakon dvije godine, oni su ojačali i sami mogu dalje da nastave da rade".
Vlasnicima biznisa koji tek trebaju proći registraciju, pomoć je potrebna u smislu pojednostavljivanja često komplikovanih procedura, ali i konačnog donošenja fiskalnih reformi koje bi privredu generalno rasteretile.
SENAJID ĐOZO, direktor Investicijske fondacije IMPAKT
"Mi smo kroz istraživanje došli do zaključka da su ključni izazovi poduzetnika visoki fiskalni i parafiskalni nameti, zatim složen administrativni sistem koji guši privredu, koji guši registraciju i generalno u istraživanju smo došli do podatka da 11,3 posto poduzetnika svoj biznis registruje duže od tri mjeseca".
U susjednim zemljama, Hrvatskoj i Srbiji, ova procedura traje tek pet dana. U Bosni i Hercegovini neke lokalne zajednice nude takvu vrstu pogodnosti.
Ekonomisti ističu da su rješenja brojna i jednostavna – od digitalizacije, jednošalterskog pristupa, smanjenja broja dokumentacije i troškova registracije, do bolje povezanosti institucija koje rade na ovom procesu.
Foto: Pixabay