Škrinja sa sladoledom postavljena na sarajevskoj Baščaršiji koju opslužuje samo jedan radnik vlasniku donosi zaradu od 400.000 KM. Kada uskoro stignu škrinje za samoposluživanje prodavač će ostati bez posla a gazda povećati zaradu. Priča o škrinji i sladoledu samo je jedna od desetine zanimljivih priča ispričanih tokom okruglog stola "Lokalni ekonlomski razvoj općina kantona Sarajevo u novom normalnom" upriličenom u Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine. Ispričao ju je Irfan Čengić, načelnik Opcine Stari Grad i konstatovao da u ovoj lokalnoj vlasnicima obrta nije cilj zapošljavanje nego profit. U tome treba tražiti i odgovor na pitanje zbog čega u Starom gradu ima najviše zaposlenih radnika iz inostranstva čije su nadnice jako niske.
U panelu o transformacijskom vođstvu za efikasno upravljanje lokalnim ekonomskim razvojem učestvovao je i Nermin Muzur, načelnik općine Ilidža te ustvrdio da "Kanton općinama otima prihode" i to zorno ilustrovao. "Pri raspodjeli prihoda u prošloj godini Kanton je iz Ilidže iznio 36 miliona KM a općini ostavio samo 500.000 KM". Načelnik Vogošće Migdal Hasanović, upozorio na to da je "saradnja Kantona i općina komplikovana" i ukazao na diskriminaciju općine kada su u pitanju komunalne usluge.
Govoreći o izazovima i polugama za budući razvoj načelnik Ilidže je kazao da im je jedna od ključnih preokupacija "kako gosta natjerati da prespava još jednu noć". To bi znatno uvećalo prihode s obzirom na činjenicu da od ukupnog broja turista koji prenoće u Sarajevu njih 40 posto spava na Ilidži!
Načelnik Starog grada najavio je šest vrlo atraktivnih projekata jedan od njih je i izgradnja podzemne garaže na trgu pored zgrade Općine. Riječ je o investiciji od oko šest miliona KM koja bi godišnje mogla da ostvari prihod od četiri miliona KM. Bio bi zadovoljan ako bi se taj projekat ostvario po principu javno-privatnog partnerstva.
Vogošća nastoji da srednjoškolski centar organizuje na način da privredi ponudi nova zanimanja i izvrsno znanje, te otvori poslovni inkubator sa fokusom na informacione tehnologije. Imaju i ozbiljne planove da investiraju u turizam posebno u zoni Jošaničkog potoka.
Na zaprepaštenje nekolicine učesnika skupa načelnici nisu prisustvovali na panelu na kojem su o konkurentnosti poslovnog sektora za lokalni ekonomski razvoj govorili predstavnici realnog sektora (iz područja IT sektora, drvoprerađivačke industrije i turizma) iako su mogli čuti zanimljiva stajališta privrednika. Maja Baotić iz Standard Furniture doo požalila se na "brda papira kojima ih vlast zatrpava što ozbiljno ugrožava poslovanje". Ukazala je i na izuzetan doprinos dijaspore u razvoju kompanija i ustvrdila da je "zahvaljujući tim pametnim ljudima i izvrsnim stručnjacima u mnogim oblastima formirano 90 posto biznisa u BiH". Po broju dijaspore u odnosu na ukupan broj stanovnika BiH je u svjetskom vrhu i taj je potencijal bitan za buduća vremena.
Okrugli sto je bio završna faza istraživačkog projekta realiziranog u okviru Centra za istraživanje lokalne i regionalne samouprave ANUBiH u periodu 2022. - 2024. godine, pod rukovodstvom prof. dr. Ante Domazeta i koordinacijom akademika Mirka Pejanovića. Prezentirajući rezultate istraživanja dr. Domazet je kazao da "vrijeme tenzija nije dobro za razvoj", ali da "lokalni razvoj baziran na digitalizaciji i naprednim tehnologijama može izliječiti BiH".
Hajdar Arifagić
Foto: Pixabay