Očekuje se da će do kraja 2025. u Hercegovini biti u funkciji pet novih solarnih elektrana, ukupnog kapaciteta od približno 100 MW: jedna u Stocu, jedna u Međugorju, jedna u Livnu i dvije u Mostaru.
Neovisni operator sistema prijenosa električne energije u Bosni i Hercegovini (NOSBIH) predviđa sličan trend u 2026. Ako bi se ovaj scenarij ostvario, upozorava NOSBIH, postojao bi rizik od „zagušenja u prijenosnoj mreži, a upravljanje prijenosnim sustavom postalo bi složenije s regulatornog stajališta“.
Većina solarnih parkova nalazi se u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, gdje kapacitet mreže nije dovoljan za zadovoljavanje nove potražnje. Stoga su investitori često prisiljeni graditi nove trafostanice kako bi se spojili na mrežu kojom upravlja lokalna elektroprivredna tvrtka,piše OBCT think tank i medij specijaliziran za jugoistočnu Europu, Tursku, istočnu Europu i Kavkaz te za politike EU u područjima slobode medija, civilnog društva, proširenja i kohezije.
Međutim, vlasti Hercegovine, poput investitora, uopće se ne čine zabrinutima zbog mogućeg zagušenja mreže. Barem ne još. Međutim, postoje i druga, daleko ozbiljnija pitanja. Neformalna skupina građana s područja Mostara, gdje se nalaze fotonaponske elektrane, godinama osuđuje brojne nepravilnosti u radu lokalne uprave koje na kraju koriste velikim investitorima.
Odgovarajući na pritisak javnosti, Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine krajem januara pokrenulo je pravni postupak na mostarskom sudu kako bi se poništili ugovori o koncesiji potpisani između vlade Hercegovačko-neretvanskog kantona i tvrtki koje namjeravaju graditi fotonaponske elektrane na državnom zemljištu u selima Miljkovići i Međine, na području Mostara. Građani Mostara prijavljuju niz nepravilnosti u radu lokalnih i kantonalnih vlasti, od upitnih praksi promjene namjene zemljišta u plodnim područjima Hercegovine do netransparentnih postupaka za dodjelu državnih šuma i pašnjaka.
Sličan scenarij odvija se u obližnjem gradu Stocu. Neformalna grupa „Stolački otpor“ osudila je navodne nezakonite radnje lokalnih i kantonalnih vlasti. Pobunu su izazvali pripremni radovi za izgradnju velikog solarnog parka na području Komanje brda, na brdu udaljenom stotinjak metara od najbližih kuća. Ovo područje poznato je po izvanrednoj biološkoj raznolikosti i kulturno-historijskoj baštini, ali i po čestim poplavama i klizištima. Ugrožena područja nisu adekvatno sanirana nakon tragičnih posljedica klizišta iz 2022. godine, koje je odnijelo jedan život.
Javna je tajna da solarne parkove u Hercegovini grade ljudi bliski dužnosnicima vladajuće Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ BiH) i investitori upitne reputacije, poput kontroverznog poslovnog čovjeka i sportske osobe Zdravka Mamića, koji je do danas u bjekstvu. Hrvatsko pravosuđe je 2018. godine osudilo Mamića na šest i pol godina zatvora zbog prijevare protiv Dinama iz Zagreba. Nakon izricanja presude, Mamić je pobjegao u rodnu Hercegovinu, a Bosna i Hercegovina i dalje odbija izručiti ga.
Među poslovnim ljudima uključenima u fotonaponsku industriju ističe se Tihomir Brajković, jedan od najbogatijih poduzetnika u regiji i vlasnik tvrtke Tibra-Pacifik. Brajković je 2019. godine osuđen za utaju poreza u projektima stambene izgradnje u Sarajevu, prije nego što se usredotočio na izgradnju hidroelektrana i fotonaponskih elektrana.
U Hercegovini izgradnju solarnih elektrana često finansira strani kapital, koji prije ili kasnije, iako mukotrpnim putem, postaje dio vlasničke strukture novih solarnih parkova. Ti investitori imaju dovoljno sredstava za pokrivanje visokih početnih troškova i strpljivo čekaju povrat svoje investicije, zarađujući milione eura od svojih fotonaponskih projekata. Možemo samo nagađati o koristima koje lokalni političari imaju od olakšavanja velikih ulaganja u fotonaponske sisteme, navodi se, među ostalim, u tekstu.
Foto: Pixabay