Uprava za indirektno oporezivanje (UIO) dostavila je na zahtjev N1 podatke o vrijednosti internet pošiljki koje su iz Kine prenijeli javni poštanski operateri u Bosni i Hercegovini u periodu od trećeg do šestog mjeseca ove godine. Tako je carinski referat u Mostaru zabilježio vrijednost robe od skoro pola miliona KM, Pošta u Banjaluci skoro 300.000 KM, a u Sarajevu više od 600.000 KM. Dio privatnih licenciranih poštanskih operatera od aprila do maja u Bosnu i Hercegovinu je unio kinesku robu u vrijednosti većoj od 83 miliona KM. Ovo je samo malo parče priče. Kroz brojke nije iskazan najveći broj pošiljki u Bosnu i Hercegovinu koji, zbog iznosa manjeg od 300 KM, uopšte nije oporezovan.
"Oni imaju subvenciju kineske vlade kada su u pitanju poštarine i u potpunosti se izbjegavaju carinski nameti, odnosno plaćanje carine kao i svi ostali poreski nameti. Često se to dovodi u vezu sa našim ljudima ovdje koji možda prodaju iste proizvode, a ovdje plaćaju sve doprinose, zapošljavaju ljude i u velikoj mjeri te platforeme imaju nelojalnu konkurentnu prednost jer ovdje ne plaćaju bukvalno ništa", kazao je Muhamed Hasanović, zamjenik ministra finansija BiH.
"Činjenica jeste da je sam Temu, bez Sheina, preko 100 miliona konvertibilnih maraka u proteklih godinu dana, to je cifra kojom se operiše, uzeo od naših potrošača, na zadovoljstvo naših potrošača. S druge strane, država nije imala neke posebne koristi. Nisu plaćeni porezi, ne možemo govoriti o zapošljavanju domaće radne snage, izuzev što se koriste usluge domaćih brzih pošta", dodao je Admir Čavalić, federalni zastupnik i ekonomski stručnjak.
I upravo tu leži još jedan važan pokazatelj. U posljednjim mjesecima gotovo sve certificirane brze pošte u Bosni i Hercegovini počele su prometovati sa Temu nabavkama. Neke od njih izvijestile su i o ogromnoj potrebi za većim brojem kurira. UIO još nema aplikaciju preko koje bi se ovakve pošiljke evidentirale.
"Institucije ne raspolažu ni agregiranim podacima, pošiljkama koji ulaze preko kurirskih službi. Nadležni organi će vam često i sami priznati da moraju tražiti informacije od privatnih kurirskih službi kako bi uopšte stekli dojam o obimu problema. To je kao da vodite fiskalnu politiku sa povezanim očima - bez uvida u podatke ne možete donijeti adekvatne odluke, niti zaštitti domaću ekonomiju. Zato trebamo insistirati da se pod hitno uvede neka vrsta sistemske elektronske prijave i kontrole pošiljaka", naveo je Jasmin Marić, predsjednik Asocijacije za internet i trgovinu E-comm.
"Jako je bitna i pojačana kontrola robe koja ulazi u državu da bi se analiziralo porijeklo robe, zdravstvena ispravnost, da vidimo da li su deklaracije koje stoje na proizvodima stvarno te ili su falsificirane", pojasnio je Hasanović.
Dok sagovornici naglašavaju kako se radi o jednostavnim procedurama koje već uveliko razmatraju i EU zemlje i zbog zdravlja potrošača, ipak nisu optimistični da će u Bosni i Hercegovini lako zavladati. To ne znači da snažno prisustvo "Temu groznice" ne osjete već svi - od malih poduzetnika do velikih trgovačkih lanaca.
Foto: Unsplash