Ukupna vanjskotrgovinska razmjena Bosne i Hercegovine u razdoblju od siječnja do lipnja 2025. godine iznosila je 23,6 milijardi KM, što predstavlja rast od 4,83% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Izvoz BiH iznosio je 8,65 milijardi KM (rast od 5,42%), dok je uvoz dosegao 14,95 milijardi KM (rast od 4,5%). Deficit robne razmjene iznosi 6,3 milijarde KM.
Podaci su predstavljeni na konferenciji za novinare u Sarajevu, na kojoj su direktor Sektora za makroekonomski istem Vanjskotrgovinske komore BiH Slaviša Ćeranić i stručnjakinja Belma Alihodžić predstavili ključne pokazatelje razmjene BiH sa svijetom u prvoj polovici godine.
Ćeranić je istaknuo kako, unatoč znakovima industrijskog oporavka, globalna ekonomska neizvjesnost i dalje traje zbog smanjene potražnje i trgovinske fragmentacije. Povećanje uvoza u BiH najvećim dijelom rezultat je rasta domaće potrošnje, uvoza repromaterijala i stabilnijih prihoda stanovništva. Domaća proizvodnja i dalje ne zadovoljava unutarnje potrebe, posebice u prehrambenom sektoru, elektronici i automobilskoj opremi. Također, infrastrukturni projekti doprinose većem uvozu građevinskog materijala i industrijskih sirovina.
Europska unija čini više od 66% izvoza i gotovo 68% uvoza BiH. Uvoz iz eurozone iznosio je 9,91 milijardu KM (+211,29 mil. KM), a izvoz 6,36 milijardi KM (+303,55 mil. KM). Najveći relativni rast bilježi trgovina unutar CEFTA-e. Izvoz u CEFTA-u iznosio je 1,42 milijarde KM (+124,63 mil. KM), a uvoz 2,34 milijarde KM (+230,48 mil. KM). Izvoz na tržište EFTA-e iznosio je 534,12 mil. KM (+18,66 mil. KM), dok je uvoz iznosio 321,27 mil. KM. Pad izvoza ostvaren je na tzv. Trećim tržištima (-2,26 mil. KM), uz rast uvoza od 147,98 mil. KM. Izvoz u Kinu je pao, dok je rast zabilježen prema Turskoj i SAD-u.
U sektorskoj analizi, najveći deficit ostvaren je u agro i prehrambenom sektoru – 2 milijarde KM, što čini 32% ukupnog deficita. Samo razmjena mesa bilježi negativan saldo od 245,3 mil. KM, a značajan deficit ostvaren je i u razmjeni pića i alkohola (228 mil. KM).
Metalska industrija ostvarila je ukupnu razmjenu od 9,7 milijardi KM – na rude i metale otpada 3,8 mlrd KM, a na strojeve, aparate i uređaje 5,9 mlrd KM. Izvoz ruda i metala iznosio je 1,7 mlrd KM (+193,8 mil. KM), a uvoz 2 mlrd KM (+121,8 mil. KM). Najveći udio rasta pripisuje se uvozu aluminija i njegovih proizvoda.
Izvoz strojeva, aparata i uređaja iznosio je 2,2 milijarde KM, od čega elektroindustrija čini 1,5 mlrd KM. Uvoz istih proizvoda iznosio je 3,7 milijardi KM. Automobilska industrija bilježi izvoz od 380,9 mil. KM (+49 mil. KM), dok namjenska industrija bilježi izvoz od preko 311 mil. KM (+73,5 mil. KM ili +31%).
Negativni trend zabilježen je u tekstilnoj, kožarskoj i obućarskoj industriji – izvoz iznosi 811,4 mil. KM (-42,4 mil. KM). S druge strane, drvna industrija ostvaruje suficit – ukupno 590,5 mil. KM. Najveći doprinos daju namještaj, madraci i posteljine (392,2 mil. KM) te drvo i proizvodi od drveta (262,4 mil. KM).
U narednim mjesecima očekuje se nastavak sličnog tempa razmjene. Rast plaća, priliv doznaka i umjerena inflacija mogli bi povećati domaću potrošnju i uvoz. Očekuje se umjereni rast izvoza, no veći iskorak zahtijeva fokus na proizvode više dodane vrijednosti, jačanje sektora prehrane, tekstila, autoindustrije i IT-a te diverzifikaciju tržišta, posebno tzv. trećih tržišta.
Foto: Pixabay