Bosna i Hercegovina je Europskoj uniji najavila inicijativu za povećanje izvoznih kvota kalifornijske pastrmke na tržište Europske unije, saopćeno je nakon Osmog sastanka Odbora za stabilizaciju i pridruživanje između Europske unije i Bosne i Hercegovine, održanom 11. septembra 2025. godine u Sarajevu.
Istovremeno, Evropska komisija je pozvala bh. vlasti na usvajanje cjelodržavne strategije ribarstva.
Ribarstvo je vrlo perspektivan sektor poljoprivrede u Bosni i Hercegovini. Tome u prilog ide i činjenica da je riba jedan od proizvoda animalnog porijekla koji se iz BiH može izvoziti na tržište Europske unije bez ikakvih carinskih opterećenja (u okviru izvoznih kvota).
Izvoz ribe i ribljih proizvoda iz Bosne i Hercegovine na inostrano tržište je tokom 2024. godine iznosio 47,3 miliona KM i zabilježio pad za 12% u poređenju sa prethodnom godinom, dok je na strani uvoza od 113,5 miliona KM zabilježeno povećanje od 7%, prema pofacima Vanjskotrgovinske komore BiH. Obzirom da je uvoz zabilježio rast, a izvoz pad, povećao se deficit za 28%. Stopa pokrivenosti uvoza izvozom je takođe zabilježila pad od 9% u odnosu na prethodnu godinu.
U strukturi uvoza riba i ribljih prerađevina jednako kao i u prethodnim godinama i u 2024. godini oko 57% ukupnog uvoza čini pripremljena ili konzervisana riba, 12% riblji fileti i ostalo riblje meso, zatim smrznuta riba (osim fileta) čini oko 10% jednako kao i mekušci u ljusci ili ne (živi, svježi, rashlađeni, smrznuti, soljeni, dimljeni), dok se uvoz ostalih kategorija riba i ribljih prerađevina proizvoda kreće između 2-3%. Što se tiče strukture izvoza ribe i ribljih prerađevina oko 27% ukupnog izvoza čini riba svježa ili rashlađena (osim fileta), zatim sa učešćem od 26% su zastupljeni rakovi, mekušci i ostali vodeni beskičmenjaci, pripremljeni ili konzervisani, 22% ukupnog izvoza čini pripremljena ili konzervisana riba, 10% riblji fileti i ostalo riblje meso, a po 5% izvoza izvoz žive ribe i smrznute ribe
Nešto više od 50% ukupnog uvoza ribe i ribljih prerađevina i ostalih proizvoda ribarstva se na tržište Bosne i Hercegovine uvozi iz Španije (20%), Tajlanda (15%), Hrvatske (12%), Srbije (7%) i Kine (5%). Uglavnom se uvoze morske ribe poput tune, oslića, lososa, i morski plodovi obzirom da domaći resursi su ograničeni na nekoliko vrsta morske ribe poput orade i lubina, te školjki s tim da ne mogu zadovoljiti potražnju na domaćem tržištu.
U izvozu iz Bosne i Hercegovine dominira pastrmka bilo da je svježa, rashlađena, smrznuta ili u vidu fileta. U Srbiju se iz Bosne i Hercegovine najviše izveze pastrmka i to živa pastrmka, svježa ili rashlađena, smrznuta, te konzervisana tuna. Takođe, riba i riblje prerađevine se izvoze i na tržište Hrvatske, Rumunije, Crne Gore i Italije.
Kada je riječ o kvotama za 85 tarifnih oznaka za koje je omogućen bescarinski uvoz, može se zaključiti da je za 25% otvorenih tarifnih kvota uvoz bio „0“, za 51% otvorenih tarifnih kvota uvoz roba je ostao na skoro istom nivou uvoza kao i u prethodnoj godini, za 12% otvorenih tarifnih kvota došlo je do pada uvoza u odnosu na prethodnu godinu, za 8% otvorenih tarifnih kvota došlo je do rasta uvoza.
Foto: Pixabay