Prosječna mjesečna neto plaća u BiH u julu je iznosila 1.601 KM i u odnosu na isti mjesec prošle godine viša je za 14,8 posto.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, najniža primanja imaju uposleni u djelatnostima pružanja smještaja, te pripreme i usluživanja hrane (1.142 KM), građevinarstvu (1.264 KM) i trgovini (1.313 KM), dok najveći prosjek imaju zaposleni u zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti (2.110 KM), finansijskoj i djelatnosti osiguranja (2.149 KM), te sektoru informacija i komunikacija (2.187 KM). I dalje zabrinjava činjenica da su radnici u realnom sektoru, ali i obrazovanju (1.572 KM) značajno slabije plaćeni u odnosu na prekobrojnu administraciju, jer prosječna plaća u javnoj upravi iznosi 1.972 KM.
- Stalno ističem da imamo skupu državu, jer na državnu upravu trošimo oko 20 posto GDP-a. Ogromnu masu novca trošimo, a država nam to ne vraća kroz efektivan i kvalitetan rad. Napravili smo je takvom. Dijelom je tu kriv i Dejtonski sporazum, ali mislim da je i do našeg mentaliteta, jer kad se „dohvatimo“ javnog sektora, a mislim na sve, nikog ne izuzimam, pretjerano zapošljavamo. Imamo višak službenika, jer postoji informatika kojom se to može rasteretiti – kaže profesor ekonomije Željko Rička, piše Avaz..
S druge strane, dodaje, imamo neefikasnost i u strukturama koje moraju postojati. Zbog toga je broj nivoa vlasti, vlada, ministarstava i parlamenata, ali i direktora, sekretarica i službenih automobila često tema u javnosti.
Pogotovo dok svjedočimo opstrukcijama, neradu, političkim igrokazima, te ignoriranjem čak i prilike da dobijemo podršku EU za reforme koje moramo sprovesti.
- Za ovako malu državu, s ovako malim brojem stanovnika, to je zaista previše. Objektivno, država je neracionalna, a za visok prosjek plaća oni koriste svoje pozicije, jer oni i odlučuju, dok oni koji svoje plaće zarađuju na tržištu to sebi ne mogu priuštiti. Da ne govorimo sada o opstrukcijama koje gledamo, zbog kojih se pitamo zašto svaki mjesec izdvajamo pare ako se ništa ne radi. Sve utiče na smanjenje GDP-a, a mi nismo ni svjesni gdje ćemo za godinu doći. To više niko ne može procijeniti – ističe Rička.
Foto: Željko Rička