Sjedinjene Američke Države i njihovi saveznici suočavaju se s ozbiljnom nestašicom municije. Dokaz tome je obustava isporuke određenog oružja Ukrajini, kako bi se sačuvale zalihe. Lideri NATO-a upozorili su da su zalihe zemalja članica i dalje daleko ispod zahtjeva za dugoročne odbrambene obaveze. U međuvremenu, Bosna i Hercegovina je prepoznata kao potencijalni proizvođač naoružanja za NATO, no pitanje je kako iskoristiti tu šansu.
NATO-ov pritisak za stvaranje većih zaliha i obavezu izdvajanja za odbranu od pet posto BDP-a do 2035. godine naglašava napore Saveza da pojačaju proizvodnju naoružanja. S bogatom industrijskom historijom i strateškim položajem na Balkanu, Bosna i Hercegovina ima odlične temelje da postane ključni dobavljač municije NATO standarda, smatra osnivač i većinski vlasnik kompanije Regulus Global i suvlasnik Pretisa Will Somerindyke.
“Sistemska mreža oko Pretisa bila je duboka i raznolika i već je pokazala kako bosanska industrija može proizvoditi složene izvozne proizvode prema svjetskim standardima. Taj industrijski DNK i dalje postoji u tehničarima, u alatnicama i u kulturi stvaranja. Binas u Bugojnu čini drugu polovinu bosanskog industrijskog sklopa, Igman - proizvođač malokalibarskog oružja, GINEX za kapisle i detonatore, te BNT za minobacačke i artiljerijske podsisteme – to je sistem utemeljen na ljudima i procesima”, dodao je Somerindyke.
Pretis je srce namjenske industrije, kaže suvlasnik Pretisa, koji je predočio plan modernizacije ovog preduzeća vrijedan 100 miliona dolara, s fokusom na modernizaciju proizvodnih linija, digitalizaciju poslovanja i postizanje standarda kvaliteta i usklađenosti sa EU i NATO-om. Namjenska industrija je ogroman domaći potencijal, dioničari investiraju i možemo biti ozbiljna konkurencija na tržištu, kaže ministar odbrane Bosne i Hercegovine Zukan Helez (SDP).
“Spremni smo da pređemo u potpunosti na NATO standarde. Još uvijek jedan dio namjenske industrije radi po istočnim standardima jer imamo potražnju za proizvodima. Irak i neke države koje se naoružavaju imaju tu istočnu varijantu - neke vrste haubica, topova i još uvijek naše kompanije to proizvode”, kaže Helez.
Iako je Bosna i Hercegovina politički turbulentno područje, sigurnosno nije ugroženo, dodaje ministar Helez. U slučaju da Bosna i Hercegovina postane strateški proizvođač, pitanje je kome se okrenuti od evropskih partnera.
“Ne bježimo ni od koga, što se tiče stranih ulagača, svima su vrata otvorena od evropskih država. EU je izdvojila 800 milijardi eura za naoružanje i opremu. U tom dijelu imat će jedan udio i kompanije namjenske industrije iz naše zemlje”, poručuje Helez.
“Nama te šanse mogu propasti iz činjenice da nemamo politiku namjenske proizvodnje na nivou države, nešto što objedinjuje namjensku industriju, osim nekoliko ministarstava koja daju saglasnost da se nešto proda”, ističe vojnopolitički analitičar Hamza Višća.
A bez saradnje i zajedničkog strateškog cilja teško će privredna i finansijska komponenta biti jaka, kaže Višća i dodaje kako bi ova šansa za Bosnu i Hercegovinu značila i kolektivnu sigurnost.
“Trideset godina proizvodimo municiju, a ne pada nam na pamet da proizvodimo barut. Rekao bih da našoj namjenskoj industriji trenutno nedostaje jedan Emerik Blum ili Jole Musa - ljudi koji razmišljaju na daljinu, a reaguju promtno u realnom vremenu. Da biste prošili proizvodnju, morate školovati kadar. Bojim se da ga ne školujemo. Ako imamo ulaganja od drugih, a ona su, uglavnom, od trgovaca naoružanjem koji bi htjeli da mogu utjecati na to kome će se, kada i koliko prodati, a u samu prouzvodnju teško. Moramo ići na to da uzimamo strateškog partnera”, dodaje Višća, izvještava Federalna.ba.
Partner u prvom redu su Sjedinjene Države, koje preko Regulusa nude kapital, tehnologiju, obuku i kupce. Pitanje je šta će Bosna i Hercegovina uraditi sa šansom koja bi bh. brend lansirala na svjetska tržišta, a u zemlju donijela novac i radna mjesta.
Foto: Igman