U izvještaju Evropske komisije o napretku naglašeno je da BiH još nije aplicirala za pristup Jedinstvenom području plaćanja u eurima kojem pripada 41 država.
Takvo bi poslovanje osiguralo povoljnije i brže finansijske transakcije u BiH što bi se kroz povećanje stranih investicija odrazilo i na povoljniji poslovni ambijent.
Integrisanje u evropsko platno područje, osim bržih i jeftinijih transakcija, za BiH bitno je i zbog smanjenja sivog tržišta, pa bi uplate novca preko bankovnih računa, umjesto kao do sada slanjem autobusima iz inostranstva, postale povoljnije.
„To najbolje znaju svi koji kao izvoznici sarađuju sa EU ili su građani koji primaju novac od članova porodice. Procjenjuje se da na nivou BiH očekuju se uštede od 100 miliona eura“, objašnjava Emir Kurtić, viceguverner Centralne banke BiH.
Iz Centralne banke BiH koja koordinira procesom integrisanja u jedinstveni evropski platni prostor poručuju da je za predaju aplikacije naredne godine potrebno završiti obavezu usklađivanja domaćeg zakonskog okvira sa evropskim.
„U pitanju su entitetski zakoni o platnim uslugama, nacrti su spremni, u toku su formalni koraci da nacrti dospiju do parlamenata i da se i taj korak završi“, dodaje Kurtić.
„Međutim, ovdje se ne ograničavamo samo na taj zakonski dio, imamo i druge segmente i zakone koje treba revidirati kako bi se stvorili uslovi za predaju aplikacije SEPA-i“, pojašnjava Faris Bogunić, direktor Sektora specijalističkog nadzora Federalne agencije za bankarstvo.
Bh. dijaspora prošle godine više od četiri milijarde maraka doznačila je u BiH, plaćajući poprilične troškove transakcija. Ulaskom u SEPA područje, međunarodne transakcije iznosile bi gotovo kao i one u bh. platnom prometu.
„Imat će za rezultat povećanje finansijske pismenosti i finansijsku inkluziju tj. da što veći broj građana otvori račune u bankama, devizne račune preko kojih će primiti novac po znatno nižim naknadama“, dodao je Bogunić.
„Guvernerka Centralne banke BiH je izjavila da bi to pojeftinilo transfere i do šest puta - ja sam transferisao neki novac iz Crne Gore u Banju Luku i platio sam SWIFT 1 posto od tog transfera što je strašno puno novaca, inače košta od 0.5 do 1“, kaže ekonomski analitičar Zoran Pavlović, izvještava federalna.ba.
Manje naknade bile bi podstrek za privlačenje stranog kapitala što bi unaprijedilo investicionu klimu kojoj je potrebno resetovanje.
„To bi svakako značilo niže troškove za strane investitore koji se danas suočavaju sa kompliciranim procedurama prilikom bankovnog poslovanja sa inozemstvom“, ističe Marija Pušić, advokat i predstavnik Vijeća stranih investitora.
Dok traje ispunjavanje uslova i dok BiH ne postane dio evropskog platnog prostora, milioni eura će, umjesto investiranja u projekte, biti izgubljeni na transakcijama.
Foto: Pixabay