Kina preispituje svoj ambiciozni plan izgradnje plovnog puta koji bi povezao Egejsko more s Dunavom preko rijeka Vardar i Morava – projekt koji bi mogao dramatično skratiti prijevoz robe iz Azije u Europu za oko 1000 kilometara. Inicijativa, vrijedna oko 17 milijardi dolara, a razmatra se kao dio globalne strategije "Jedan pojas, jedan put", piše N1 BiH.
Kanal bi prolazio kroz Grčku, Makedoniju, Kosovo i Srbiju, što ga čini regionalnim projektom od izvanredne geostrateške važnosti. Istovremeno, dovršetak takvog plovnog puta bio bi snažan udarac za Tursku, budući da bi se veliki dio međunarodnog prometa odvijao izvan Bospora i Dardanela.
Prema dosadašnjim studijama koje je provela China Gezhouba Group, projekt je tehnički izvediv. Predloženi koridor povezao bi Solun s Dunavom preko rijeka Vardar i Morava, što bi zahtijevalo značajne građevinske zahvate, produbljivanje korita i otvaranje novih kanala, uključujući dijelove u regijama poput Preševske doline.
Ključni aspekti projekta:
Strateška vrijednost: Kanal bi osigurao alternativni europski plovni put, uz značajno smanjene troškove i vrijeme prijevoza. Infrastruktura: Zahtijeva ogromne inženjerske napore – proširenje postojećih riječnih korita, nove kanale i moderne plovne putove. Regionalna saradnja: Kina je u pregovorima sa Srbijom, Kosovom, Makedonijom i Grčkom, ali još nije postignut konačni dogovor. Izazovi zaštite okoliša: Promjene u prirodnim riječnim tokovima i potencijalna raseljavanja stanovništva među najkontroverznijim su pitanjima. Geopolitika: Projekt bi ojačao kineski utjecaj na Balkanu i smanjio ulogu Turske u regionalnom prometu.
Koncept vodne veze između Dunava i Egejskog mora nije nov – ideja postoji od 19. stoljeća. Godine 1907. američka inženjerska komisija razmatrala je isti projekt, ali ratovi i političke krize u Europi više su ga puta odgađali.
Danas se Solun smatra najlogičnijom ulaznom točkom za ovaj zamišljeni vodni koridor prema srednjoj Europi. Ako se plan ostvari, Grčka bi stekla značajnu logističku prednost, a Balkan bi postao ključno raskrižje za kopneni i vodni promet između Istoka i Europe.
Razgovori se nastavljaju, a sudbina projekta ovisi o političkoj volji balkanskih zemalja i geopolitičkoj ravnoteži u regiji.
Foto: Screenschoot