Na sjednici Skupštine Vanjskotrgovinske/Spoljnotrgovinske komore BiH, koja je održana 17.12.2025. u Trebinju, donesena je jednoglasna odluka da se od nadležnih organa i institucija vlasti zahtijeva ubrzavanje procedure za otvaranje novog Graničnog prijelaza Gradiška, a radi bržeg protoka roba, posebno onih koje podliježu fitosanitarnom i veterinarskom nadzoru.
Privreda BiH godišnje trpi štetu od oko milijardu KM zbog dugih čekanja na granicama, a upravo GP Gradiška je žila kucavica bh. ekonomije, jer više od 90 posto roba koje podliježu ovom nadzoru transportuje se preko ovog prijelaza.
Skupština VTK/STK BiH je, prema Zakonu o Vanjskotrgovinskoj komori BiH, zakonodavni organ Komore, koji se sastoji od predstavnika bh. privrede (38 zastupnika s područja Federacije Bosne i Hercegovine, 19 zastupnika s područja Republike Srpske i tri zastupnika s područja Distrikta Brčko). Kompanije, čiji su predstavnici u Skupštini VTK BiH, djeluju kroz različite privredne asocijacije unutar Komore, pa tako zapravo članovi Skupštine predstavljaju bh. privrednike u cjelini.
U posljednjih nekoliko godina VTK/STKBiH je zahtijevala redefiniranje statusa graničnih prijelaza s Republikom Hrvatskom. Službeni podaci ukazuju na razloge zbog kojih su prisutni stalni zastoji i zadržavanja na ovim graničnim prijelazima. Od 15 cestovnih međunarodnih graničnih prijelaza s Republikom Hrvatskom, u 2024. godini je oko 19% teretnih vozila, 24% autobusa, 13% putničkih vozila i 15% osoba koristilo granični prijelaz Gradiška/Stara Gradiška, koji je ujedno jedan od dva granična prijelaza sa statusom BIP (za sve vrste roba). Istovremeno, drugi granični prijelaz sa statusom BIP, tj. Bijača/Nova Sela, u 2024. godini je koristilo svega 5,6% teretnih vozila, 18% autobusa, 5,7% putničkih vozila i oko 7,6% osoba.
Pored toga, službeni podaci pokazuju da tokom cijele godine, prema državama zapadne i srednje Evrope, preko graničnog prijelaza Gradiška/Stara Gradiška saobraćaju 94 redovne autobuske linije od ukupno 362 autobuske linije prema tim državama (26%), a preko graničnog prijelaza Bijača samo jedna redovna autobuska linija (0,3%).
Dakle, sva roba biljnog i životinjskog porijekla, više od jedne četvrtine redovnih autobuskih linija prema zapadnoj i srednjoj Evropi, usmjereno je na jedan od dva granična prijelaza sa statusom BIP.
Prioritet Komore uključuje kontinuirane aktivnosti usmjerene na ubrzanje protoka roba i ljudi na graničnim prijelazima, kao i redefiniranje statusa graničnih prijelaza s Republikom Hrvatskom, kroz otvaranje dodatnih graničnih prijelaza za sve vrste roba (Donji Svilaj/Svilaj i Izačić/Ličko Petrovo Selo), kao i graničnih prijelaza s obostranim fitosanitarnim kontrolama (Orašje/Županja, Kamensko/Kamensko i Ivanica/Gornji Brgat), saopćeno je iz Vanjskotrgovinske komore BiH.
Foto: VTK BiH