Kabinet predsjednika i potpredsjednika Vanjskotrgovinske komore BiH uputio je 15. januara 2026. godine molbu resornom državnom ministru Staši Košarcu da reaguje zbog uredbe Vlade Srbije kojom se ograničava uvoz proizvoda od čelika iz BiH kroz sistem tarifnih kvota, uz dodatnu carinu od 50 posto po prekoračenju limita.
U dopisu upućenom Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH navodi se da je Vlada Srbije donijela Uredbu o uvođenju privremene mjere za obezbjeđenje ekonomske stabilnosti industrija od strateške važnosti, kojom se od 1. januara do 30. juna 2026. godine ograničava uvoz pojedinih proizvoda od gvožđa i čelika.
Mjera je definisana kao šestomjesečna i provodi se kroz sistem tarifnih kvota, nakon čijeg popunjavanja se na uvoz ovih proizvoda primjenjuje dodatna carina od 50 posto. Uredba obuhvata grupe proizvoda relevantne za Bosnu i Hercegovinu, između ostalog rebrasti betonski čelik i toplo valjanu žicu u koturu, kao i rebrasti betonski čelik u šipkama.
Kvote su podijeljene na podkvote po državama i carinskim teritorijama, u skladu s učešćem u ukupnom uvozu u posljednjih pet godina.
Najveći dio uvoznih kvota za cement i čelik rezervisan je za Evropsku uniju, Tursku, Bosnu i Hercegovinu, Albaniju i zemlje regiona. Radi ravnomjernog snabdijevanja tržišta, individualne kvote podijeljene su na kvartalne maksimume za period od 1. januara do 31. marta, odnosno do 30. juna 2026. godine, uz mogućnost prenošenja neiskorištenog dijela iz prvog u drugi kvartal.
Raspodjela kvota vrši se po principu "prvi došao – prvi uslužen", na osnovu redoslijeda prihvatanja carinskih deklaracija, a postupak sprovodi Uprava carina Srbije, koja je obavezna da o uvozu mjesečno izvještava Ministarstvo unutrašnje i spoljne trgovine Republike Srbije.
Autori dopisa, pozivajući se na uvid u Uredbu i definisane kvote za proizvode koji se odnose na izvoz iz Bosne i Hercegovine, izražavaju zabrinutost u ime privrednih društava odnosno izvoznika betonskog čelika i žice iz BiH na tržište Srbije.
Iz pregleda podataka zaključuje se da je u prvom kvartalu 2025. godine izvoz za tarifne brojeve 7213 već 34 posto iznad dozvoljene kvartalne kvote, dok u prvom polugodištu 2025. godine prelazi kvotu za 15 posto. Kod tarifnog broja 7214 20 00 00, izvoz u periodu I–III 2025. prelazi kvotu za 45 posto, a u periodu I–VI 2025. za 35 posto. U dokumentu se naglašava da kvote koje su uvedene ne prate realne tokove trgovine, budući da su rađene na osnovu podataka za period 2020–2024. godine. Ističe se da ove kvote ne uzimaju u obzir rast kapaciteta proizvođača u BiH, povećanu potražnju na tržištu Srbije, regionalne lance snabdijevanja i druge relevantne faktore.
Prema informacijama kompanije "Nova željezara" Zenica, kvote dodijeljene Bosni i Hercegovini niže su od stvarnih količina koje su prethodnih godina plasirane na tržište Srbije. Naglašava se da se ovo ne odnosi samo na direktnu prodaju "Nove željezare" Zenica, nego i na količine njihovih proizvoda koje u Srbiju odlaze posredno, putem kupaca iz BiH kao što su Komerc Mali d.o.o., FeroKeš d.o.o., Zo-Ži d.o.o. i drugi, koji robu dalje prerađuju, distribuiraju ili ugrađuju u projekte na teritoriji Srbije.
U dokumentu se ocjenjuje da pri utvrđivanju kvota nisu u potpunosti uzeti u obzir parametri poput kumulativnog obima stvarnih trgovinskih tokova, regionalnih distributivnih modela te realnog tržišnog udjela proizvođača i dobavljača iz BiH. U praksi, kvote se opisuju kao ograničavajuća trgovinska mjera, a ne kao neutralni instrument praćenja tržišta.
Dodatno se ukazuje na činjenicu da su od 1. januara 2026. godine ove grupe proizvoda predmet CBAM regulative pri izvozu u Evropsku uniju, a da je Srbija uvela i porez na uvoz ugljenično intenzivnih proizvoda. U tom kontekstu, definisanje kvota za izvoz iz BiH u Srbiju navodi se kao još jedan dodatni problem za domaće kompanije.
U dopisu se problematizuje i to što je Uredba, kojom se ograničava nesmetan bescarinski plasman roba u okviru CEFTA zemalja, donesena na samom kraju poslovne godine, što se opisuje kao limitirajući faktor za dugoročne ugovore koje kompanije iz BiH imaju sa partnerima na tržištu Srbije.
Posebno se ističu problemi s već prisutnim zadržavanjem kamiona na graničnim prijelazima, koje je, prema navodima izvoznika, nastupilo već u prvim danima 2026. godine. Izvoznici navode da se, uz kvote, suočavaju i s dužim zadržavanjima uzrokovanim dodatnim procedurama praćenja kvota od strane carinskih organa Srbije.
Prema navodima iz dopisa, roba koja stigne na granicu do 16:00 sati - carini se narednog dana, dok se roba koja stiže nakon 16:00 sati carini tek prekosutra.
Ovako usporen protok robe dovodi se u vezu s neizvjesnošću blagovremene isporuke ugovorene robe i povećanjem troškova transporta za izvoznike iz BiH.
Kao posljedice navode se direktni i rastući finansijski troškovi zbog stajanja kamiona, penala i dodatnih transportnih izdataka, kašnjenja u isporukama kupcima u Srbiji, prekidi u proizvodnim i građevinskim lancima snabdijevanja, te ozbiljno narušavanje reputacije dobavljača iz BiH kao pouzdanih i predvidivih partnera.
Zbog svega navedenog, od Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH se traži da kao nadležna institucija reaguje prema institucijama Republike Srbije i CEFTA strukturama zbog ekonomskih reperkusija Uredbe na slobodan, bescarinski protok roba u okviru CEFTA zemalja.
Potpisnici dopisa smatraju da postoji više nego argumentovan osnov da se od institucija Srbije zatraži privremeno operativno rješenje kojim bi se spriječilo zadržavanje kamiona, kroz jasne instrukcije carini, transparentno praćenje kvota i prelazni režim za već ugovorene i započete isporuke.
Uz napomenu da se ne ulazi u razloge Vlade Srbije i obrazloženje prilikom donošenja Uredbe, u dokumentu se naglašava da je opravdana revizija visine kvota za Bosnu i Hercegovinu, jer trenutan kvartalni obračun za 2026. godinu lako može dovesti do prekoračenja kvota već u prvom kvartalu.
Na kraju se izražava očekivanje da će Ministarstvo prepoznati značaj brzog djelovanja radi zaštite ekonomskih interesa izvoznika iz BiH, uz ocjenu da Uredba dodatno narušava regionalne lance snabdijevanja i šalje signal pravne i regulatorne nesigurnosti u procesu nesmetanog spoljnje-trgovinskog prometa roba. Ostavljena je mogućnost da se, ukoliko Ministarstvo ocijeni potrebnim, organizuje i zajednički sastanak na ovu temu. Dopis je potpisao potpredsjednik Zdravko Marinković.
Foto: Zdravko Marinković