Prof. dr. Nikola Papac s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru. upozorio je u svjetlu utjecaja eskalacije ratnih sukoba na Bliskom istoku na tržište Bosne i Hercegovine. kako je realno očekivati lančana poskupljenja, ali je naglasio i pozitivne aspekte barem kada je u pitanju sigurnost opskrbe naftom u našoj regiji.
Osvrćući se na rast cijena nafte uslijed ratnih zbivanja u kojima sudjeluje Iran, prof. dr. Papac istaknuo je kako nas povijest, uključujući nedavne krize poput pandemije koronavirusa i rata u Ukrajini, uči da se cijena energenata neminovno prelijeva na cijene finalnih proizvoda i životnih namirnica. Iako se nada da će nova kriza biti kratkog vijeka i da neće donijeti preveliku štetu, naglasio je da nam slijedi novi val inflacije.
Profesor je pojasnio i fenomen koji građani često primjećuju; cijene namirnica rastu uslijed poskupljenja goriva, ali gotovo nikada ne padaju kada gorivo na svjetskom tržištu pojeftini. U ekonomiji se to objašnjava visokom elastičnošću cijena finalnih proizvoda na promjenu cijene energenata.
"Kad se dogodi pad cijene energenata, događa se rigidna situacija da cijene finalnih proizvoda ostaju iste. Prvi razlog je psihološki; distributeri i proizvođači se boje neizvjesne budućnosti i čekaju sigurnost kako bi eventualno snizili cijene. S druge strane, mnogi od njih koriste tu sivu zonu da dodatno zarade i ostvaruju ekstraprofite na tim razlikama cijene u različito vrijeme", pojasnio je Papac.
Govoreći o ovisnosti o Hormuškom tjesnacu, kroz koji prolazi oko 20 posto svjetske nafte, profesor je donio i dozu optimizma. Naša regija opskrbljuje se putem JANAF-a, naftovoda koji polazi iz Omišlja na otoku Krku u Republici Hrvatskoj, a gdje nafta pristiže iz različitih područja.
Procjene govore da oko 40 posto nafte dolazi iz Perzijskog zaljeva (Saudijska Arabija, Ujedinjeni Arapski Emirati, Kuvajt) i mora proći kroz Hormuški tjesnac, no ostatak dolazi sa sjevera Afrike i iz kaspijskog područja.
"To nam daje jednu optimističnu najavu da nećemo ostati bez energenata. Nažalost, trpjet ćemo posljedice promjene cijena i usporene distribucije nafte na svjetskom tržištu", istaknuo je prof. dr. Papac.
Dodao je kako će probleme zbog Hormuza najviše osjetiti azijske zemlje poput Kine, Indije i Tajlanda. Alternativni pravci za zaljevske zemlje, poput naftovoda koji mogu zadovoljiti tek trećinu dnevnih potreba ili obilaska tankera oko afričkog roga, usporavaju distribuciju i donose nove troškove.
Na pitanje o mogućoj skorijoj stabilizaciji tržišta u Bosni i Hercegovini, profesor s mostarskog Ekonomskog fakulteta naglasio je da naša zemlja nema mehanizme za samostalnu stabilizaciju.
"Mi smo malo i izrazito uvozno ovisno gospodarstvo s premalom proizvodnjom. Ovisimo isključivo o globalnim trendovima, tokovima i događanjima, što je najbolje pokazala pandemija. Sve što se dogodi u cijeloj regiji odrazi se na nas. Poboljšanje ćemo osjetiti tek kada ga osjeti cijela regija, odnosno kada se procesi stabiliziraju na globalnoj razini", zaključio je prof. dr. Nikola Papac u Dnevniku RTV Herceg-Bosne.