EKONOMIJA

Hrvatska kreće u gradnju ključne ceste za spajanje s BiH

Dovesti će do rasterećenja državnih cesta DC60 i DC76 između Bosne i Hercegovine i Makarske rivijere zbog sezonskog porasta saobraćaja

Hrvatska kreće u gradnju ključne ceste za spajanje s BiH

Republika Hrvatska u idućem periodu namjerava početi realizirati izuzetno značajan infrastrukturni projekt koji će imati direktne koristi i za Bosnu i Hercegovinu, posebno njen zapadni dio, a naročito kada govorimo o brzini i sigurnosti cestovnog saobraćaja te posljedično i kroz priču razvoja lokalne privrede.

Riječ je o brzoj cesti od Imotskog do Zagvozda, koja će se na svom zapadnom kraku vezati uz autoput A1, dok će na onom istočnom biti od izuzetnog značaja za Bosnu i Hercegovinu.
Ovo je posebno značajno kada se spomenuti projekt posmatra i kroz prizmu gradnje brze ceste od Mostara do Gruda koja će, kako stvari stoje, dobiti i svoj prirodni nastavak u Republici Hrvatskoj. To sa sobom otvara brojne razvojne potencijale, omogućava rasterećenje saobraćaja, ali i potencira regionalni, pa čak i panevropski značaj. Ovaj saobraćajni pravac će na jednoj strani ostvarivati vezu s autoputem A1, čiji je smjer pružanja istovjetan s jadransko-jonskim, a na drugoj s koridorom Vc, koji je već označen kao ključan za povezivanje Mediterana sa srednjom Evropom, piše Večernji list BiH..

Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture RH Oleg Butković boravio je nedavno u Splitsko-dalmatinskoj županiji te je tom prilikom ukazao na projekte koji su važni za Županiju i Grad Split, među kojima je istaknuo projekt Ravča – Drvenik, koji Hrvatske ceste pripremaju u saradnji s Hrvatskim vodama.

Drugo je Zagvozd – Imotski, odnosno cesta i brza cesta za koju već duži niz godina postoji potreba za realizacijom – dodao je, istaknuvši kako su trenutno u toku žalbeni postupci.

Prva je faza u visokom stepenu spremnosti te, po rješavanju žalbi, očekujemo završetak pripreme i raspis tendera još ove godine, objasnio je, napomenuvši kako se razgovaralo i o projektima lučke infrastrukture.

Planirana državna cesta Zagvozd – Imotski nalazi se u Splitsko-dalmatinskoj županiji, na području općina Zagvozd, Lovreć, Lokvičići, Podbablje i Grada Imotskog. Proteže se od postojećeg deniveliranog čvorišta Zagvozd 2 na državnoj cesti DC62 u zoni čvora Zagvozd na autoputu A1 do spoja na državnu cestu DC60 jugoistočno od Imotskog u Donjim Vinjanima, oko 2,8 kilometara prije graničnog prijelaza s BiH.

U sklopu planirane državne ceste Zagvozd – Imotski nalazi se i spojna cesta od planirane ceste Zagvozd – Imotski do državne ceste DC60 na dionici Krivodol – Lovreć.
U ovoj studiji istaknute su i brojne koristi realizacije projekta, a počevši od smanjivanja opterećenosti državnih cesta DC60 i DC76. Također, to će povećati sigurnost i kvalitet života stanovnika, pa dovesti do rasterećenja državnih cesta DC60 i DC76 između Bosne i Hercegovine i Makarske rivijere zbog sezonskog porasta saobraćaja te zbog radnih, dnevnih i sezonskih migracija lokalnog stanovništva.

Nova državna cesta Zagvozd – Imotski imat će funkciju preuzimanja gotovo u potpunosti tranzitnog saobraćaja na predmetnom području, dok će se lokalni saobraćaj odvijati postojećom državnom cestom DC76 (nakon izgradnje nove, postojeća će se prekategorizirati).

Ukupna dužina izgradnje novih državnih cesta iznosi oko 22 kilometra. Dužina zahvata na ostalim saobraćajnicama (županijske ceste, lokalne ceste, nerazvrstane ceste, makadamske ceste i slično) iznosi oko 9,6 kilometara.
S druge strane, u BiH je već počela realizacija gradnje prvih dviju sekcija brze ceste Mostar – Široki Brijeg – Grude – granica RH.

Na projekt koji je od izuzetnog značaja za privredu ovog dijela BiH gleda se kao na priliku povezivanja zapadne Hercegovine s mrežom autoputeva u Republici Hrvatskoj, a s druge strane s koridorom Vc, koji ide dolinom Neretve.

Takva pozicioniranost dodatno će osnažiti izvozno orijentiranu privredu Zapadnohercegovačkog kantona, ali donijeti i prijeko potrebnu bolju protočnost saobraćaja, uglavnom uslijed činjenice da će brza cesta imati četiri saobraćajne trake.

Foto: Arhiv

Štampa
Kategorije: EKONOMIJA
Ocjeni ovaj članak:
Nema ocjena
Molimo prijavite se ili registrirajte da biste mogli dodavati komentare.